George Orwell buntovnik s razlogom
George Orwell rodio se pod imenom Eric Arthur Blair 1903. godine u Indiji u klasi sahibija (naziv kojim su se u kolonijalno doba oslovljavali Europljani).
Otac mu je bio britanski dužnosnik u indijskoj državnoj službi, a majka, Francuskinja, bila je kćer neuspješnog trgovca tikovinom u Burmi.
Njegova obitelj bila je dio više srednje klase, a sam je Orwell tu klasu kasnije nazivao „plemstvom bez zemlje“, odnosno ljudima čije pretenzije na društveni status nisu u skladu s njihovim prihodima. Pisac je tako odgajan u pomalo snobovskoj atmosferi.
Prve godine života proveo je relativno bezbrižno u Indiji, sve dok ga u dobi od četiri godine nisu poslali na školovanje u Englesku.
Tamo se kako zbog siromaštva, tako i zbog brilijantnog uma izdvajao od ostalih vršnjaka.
Njegova obitelj računala je na to kako će George, zbog svoje inteligencije, „uspjeti u životu“ te im pomoći da vrate izgubljeno bogatstvo.
Orwell je izjavio kako je kao dijete bio usamljen te zbog svog neprimjerenog ponašanja nije bio popularan u školi. Odrastao je u mrzovoljnog, povučenog i ekscentričnog mladića.
“Kao svako usamljeno dijete imao sam naviku izmišljati priče i voditi razgovore s izmišljenim osobama te mislim da su moje književne ambicije od samog početka bile pomiješane s osjećajem izoliranosti i podcijenjenosti.“
George Orwell
Borba protiv imperijalizma
Fotografija: George Orwell kao policajac u Burmi, Izvor: Internet
Umjesto da diplomira na fakultetu, Orwell je odlučio slijediti obiteljsku tradiciju pa je 1922. godine otišao u Burmu gdje je radio kao pomoćnik nadzornika u indijskoj carskoj policiji.
Ubrzo je shvatio koliko Britanci nameću svoju volju Burmancima te se sve više sramio svog položaja kolonijalnog policajca.
Napustio je Burmu, a po povratku u Europu, kako bi se iskupio i umanjio osjećaj krivnje, počeo je živjeti život siromašnih i izopćenih ljudi.
Obukao je otrcanu odjeću te u Londonu boravio u jeftinim prenoćištima zajedno s radnicima i prosjacima, a jedno vrijeme proveo je i u sirotinjskim četvrtima Pariza gdje se zaposlio kao perač posuđa u hotelima te restoranima.
Orwellova odbojnost prema imperijalizmu dovela ga je ne samo do osobnog odbacivanja buržoaskog načina života, već i do političke preorijentacije.
Odmah nakon povratka iz Burme počeo se nazivati anarhistom, a kasnije, tijekom 30-ih godina smatrao se socijalistom.
Književni počeci i književni stil
Književno putovanje Georga Orwella započelo je tijekom boravka na azijskom kontinentu. Piščeva iskustva u Burmi razotkrila su surovost kolonijalizma te je tada počeo pisati prve eseje u kojima je prokazao razlike između britanske vladajuće klase i tamošnjeg stanovništva.
Sve to bila je najava snažne društvene i političke kritike koja će postati zaštitni znak njegovih djela. Svoje misli iz tog razdoblja kasnije je sabrao u knjizi „Burmanski dani.“
Također, jedno od ključnih transformativnih poglavlja u Orwellovom životu bilo je njegovo sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu. Odluka o pridruživanju borbi protiv fašizma bila je dokaz nepokolebljive predanosti idealima.
Iskustva iz tog životnog razdoblja zapisao je u autobiografskom djelu „Kataloniji u čast“.
U Španjolskoj je svjedočio borbama za vlast, ratnoj propagandi i progonu neistomišljenika. Te će teme postati središnje u njegovim kasnijim remek-djelima „Životinjska farma“ i „1984“.
Stil pisanja Georga Orwella obično je kratak i jasan. Pisac namjerno izbjegava korištenje figurativnog jezika i nepotrebnih riječi.
U eseju pod nazivom „Politika i engleski jezik“ Orwell nudi šest pravila pomoću kojih autor može poboljšati svoje pisanje.
6 Orwellovih pravila za pisanje teksta:
Fotografija: Antikvarijat Biblos
Privatan život
George Orwell ženio se dva puta.
U jednom od svojih pisama, Orwellova prva supruga Eileen O'Shaughnessy, požalila se prijateljici riječima: „Nisam se ranije javljala jer smo se neprestano i jako žestoko svađali.“
Kasnije je nastavila u sličnom tonu: „Mislila sam uštedjeti vrijeme i napisati svima samo jedno pismo nakon ubojstva ili rastave.“
Ni George o svom braku nije govorio puno drukčije. Naime, u pismu koje je poslao bivšoj ljubavnici priznaje kako je ponekad nevjeran Eileen, a među ostalim kaže: „I ja sam se prema njoj loše ponašao. I mislim da se ona prema meni ponekad loše ponašala, ali to je bio pravi brak jer smo zajedno prošli kroz strašne borbe i ona je razumjela sve o mom poslu.“
Zajedno su usvojili sina Richarda Horatia Blaira, a Eileen je tragično preminula za vrijeme operacije u dobi od 39 godina.
U jesen, 1949. godine, neposredno prije smrti oženio se Soniom Brownell.
Orwell je umro u dobi od 47 godina od tuberkuloze. Pokopan je pod svojim pravim imenom Eric Arthur Blair.
Djela Georgea Orwella
Fotografija: Antikvarijat Biblos
1984
Riječ je o distopijskom romanu koji je predstavljao zastrašujuću viziju budućnosti Georgea Orwella.
Autor je zamišljenu totalitarnu državu modelirao po uzoru na Sovjetski savez u doba Staljina, kao i nacističku Njemačku za vrijeme Hitlera.
Glavni lik, Winston Smith, zaposlenik je Ministarstva istine u kojem radi ono što od njega traži vladajući režim. Ipak, unatoč manipulacijama i smrtnoj opasnosti pokušava pružiti otpor i razmišljati svojom glavom.
Knjiga spada u jedno od najprovokativnijih i najvažnijih djela svjetske književnosti, a danas su teme kojima se bavi, vjerojatno, aktualnije nego ikad.
Životinjska farma
Životinjska farma je satirična novela koja ismijava Staljina i sovjetski totalitaristički komunizam. Knjiga se bavi skupinom životinja iz štale koje svrgavaju i tjeraju svoje izrabljivačke ljudske gospodare te uspostavljaju vlastito egalitarno društvo.
Na kraju su inteligentni i moćni vođe životinja, svinje, potkopale revoluciju. Zaključivši da su “sve životinje jednake, ali su neke životinje jednakije od drugih”, svinje stvaraju diktaturu još opresivniju i bezdušniju od one koju su uspostavili ljudi.
U predgovoru Životinjske farme Orwell je kritizirao i stanje u Velikoj Britaniji, međutim to je cenzurirano.
Kataloniji u čast
George Orwell piše o svojim iskustvima i zapažanjima tijekom borbe u Španjolskom građanskom ratu.
Autor pripovijeda o katalonskom revolucionarnom žaru, svojoj dosadi na bojištu, metku u vrat kojeg je dobio boraveći na prvoj liniji fronte te bijegu u Francusku.
Knjiga predstavlja borbu protiv fašizma i komunizma, ali je također i posveta istinskim ljudskim vrijednostima, nepatvorenom humanizmu, čovjekoljublju, borbi za stvaranje slobodnog svijeta u kojem čovjek neće biti talac nikakvog ropstva.
Burmanski dani
Radnja prvog romana Georgea Orwella odvija se u Burmi u vrijeme kad je tom zemljom vladala Velika Britanija.
U pet godina, koliko ih je proveo u policijskoj službi u Burmi, Orwell je upoznao tamošnje ljude, zemlju i kulturu, naučio burmanski i hindustani te svoje iskustvo utkao u knjigu Burmanski dani.
Tamo je još bolje upoznao tamnu stranu kolonijalne vladavine, nametnutu superiornost te bahatost svoje rase i klase, pa je razočaran dao otkaz ne bi li prekinuo sve veze, kako je poslije napisao, „ne samo s imperijalizmom nego i sa svakim oblikom vlasti čovjeka nad čovjekom“.
Djelo predstavlja jednu od najoštrijih kritika kolonijalizma u književnosti.
Ne daj se, aspidistro
Društveni roman protkan humorističnim notama priča je o siromašnom, neuspješnom i razočaranom Gordonu Comstocku, tridesetogodišnjem prodavaču u knjižari koji bi želio živjeti od pisanja.
Aspidistra iz naslova je otporna lončanica nekad vrlo popularna u Engleskoj. Kroničnim nedostatkom novca opterećen Gordon aspidistru viđa na svim prozorima domaćinstava u kojima stanuju pripadnici niže srednje klase, iz koje se ni sam, na vlastitu žalost, ne uspijeva izdići.
Teško spaja kraj s krajem, ali ne prihvaća pomoć bogatog prijatelja; snužden i podijeljen između ponosa i predrasuda, razuma i osjećaja, nužnosti i slobode, dužnosti i umjetnosti, Gordon, jednostavno, ne zna što bi.