Najskuplja knjiga koju prodajemo košta 10.000 eura, a jednu od najtraženijih uništili su partizani...
Piše:Karmela Devčić Objavljeno: 16. siječanj 2024. Jutarnji List
Slike: Nera Simic/Cropix
‘Kolekcija zabranjenih izdanja 20. stoljeća bila bi zanimljiva za skupljanje. A evo koliko koštaju knjige s Krležinim te Andrićevim potpisom‘
Od svih hrvatskih antikvara, Daniel Glavan i njegov Biblos najčešća su adresa za stare i rijetke hrvatske knjige.
Glavanu je to "i posao, i strast, i hobi". Zanimaju ga rukopisne knjige, knjige pisane na glagoljici i hrvatskoj ćirilici, prva izdanja autora poput Marulića, Boškovića... Kupuje po svijetu, prodaje po regiji. Osim Hrvata, kod njega kupuju institucije i kolekcionari, razni zainteresirani iz Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore... Ima i kupaca iz prekooceanskih zemalja, s raznih kontinenata, obično su to ljudi hrvatskih korijena.
"Devedeset posto onog najvrjednijeg što nudim prodam u roku od godinu dana. Sve te knjige pronađu kupca. Rijetke knjige nisu problem, veći je problem prodati one prosječne, kakvih imam puno."
Koliko stoji knjiga u dobrom stanju s potpisom Krleže ili Andrića?
"Takve idu od 250 do 500 eura. Ovisi i kome je potpisano, a nije isto ni je li autor potpisao prvo ili neko kasnije izdanje. Recimo, na svjetskom tržištu prvo izdanje Hemingwaya može vrijediti 300.000 dolara, a drugo, moguće je, vrijedi 10.000. Štošta u toj procjeni igra ulogu."
Kupci u Hrvatskoj ne traže potpisana izdanja stranih autora. Najviše se traže potpisane knjige Krleže, Ujevića, Andrića, A. B. Šimića, Kamova...
U svojoj privatnoj, osobnoj biblioteci Glavan priželjkuje prvu tiskanu knjigu na hrvatskom jeziku, želja mu je imati neko od izdanja "Judite" iz 16. stoljeća.
Svojevremeno je imao, doduše, samo pola "Judite", nekompletan primjerak iz 1627. Prodao ga je jednoj našoj instituciji.
"Imao sam rijedak primjerak ‘Turpitude‘ Marka Ristića, jednog od pokretača srpskog i regionalnog nadrealizma, knjigu na kojoj je i Ristićeva posveta Krleži iz 1938. ‘Turpitudu‘ je kralj zabranio odmah po objavljivanju, 1936. Bila je to satira koju tadašnja kraljevska vlast nije mogla trpjeti."
Najskuplji naslov koji trenutačno prodaje Biblos stoji 10.000 eura. Prvo izdanje, iz 1764., "Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia" Adama Roberta, škotskog arhitekta svjetskog glasa. Tu prvu monografiju Dioklecijanove palače, koja donosi njezinu znanstvenu obradu i rekonstrukciju, Glavan je kupio na sajmu u Milanu.
"Adam Robert je u 18. st. došao u Split, u knjizi je obradio centar grada, napravio je 60 i više ploča, prizora", govori antikvar.
Kako kaže, 95 posto rijetkih knjiga nabavlja u inozemstvu, po sajmovima. Dvadeset godina putuje po Europi i prikuplja ih, ima kontakte s antikvarima iz cijelog svijeta.
Posljednje dvije godine u travnju odlazi u New York, na globalno najjači antikvarski sajam. Nekoliko dana nakon ovog razgovora sprema se u Stuttgart, tamo je najveći europski antikvarijatni sajam knjiga. Redovito obilazi sajmove u Veneciji, Parizu i Londonu.
"Della nuova geometria" Frane Petrića, jedna od prvih knjiga o geometriji, u Biblosu se može kupiti za 6000 eura. Iz 16. je stoljeća, jako dobro očuvana.
"To je na svjetskom nivou jedna od prvih knjiga u kojoj se postavlja geometrijski sustav s ilustracijama, u njoj se pojavljuju prvi nedefinirani geometrijski pojmovi. Tu se Petrić nastavio na Euklidove ranije radove", kratko će Glavan.
Osim te u zagrebačkom Biblosu, u svijetu se prodaju još tri primjerka ove knjige. Raspon cijena im je od 9000 do 18.000 eura.
Kod nas se na tržištu rijetkih knjiga najčešće traže povijesne knjige, bitne za određene dijelove Hrvatske.
Velik je interes za knjigama na glagoljici, trenutačno u prodaji Glavan nema nijednu. Također, tražene su inkunabule hrvatskih autora iz 15. stoljeća.
Treća najskuplja knjiga u Biblosu je "La Dalmazia descritta", autor je Carrara Francesco, hrvatski povjesničar i arheolog. Cijena ovog izdanja iz 1846. je 3600 eura.
Donosi 24 grafike s hrvatskim narodnim nošnjama, cjelostrane ilustracije u boji s legendama na hrvatskom, talijanskom i njemačkom. Imaju i zaštitne folije. Ovo geografsko-etnografsko djelo koje govori o osobitostima Istre i Dalmacije na hrvatskom je objavljeno 2006., u izdanju Etnografskog muzeja u Splitu.
"Die Ehre des Herzogthums Krain", Vol 4 (Slava vojvodine Kranjske) autora Johanna Weickarda Valvasora može se kupiti za 3500 eura. Riječ je o četvrtom od četiri sveska, jedinom u kojem je obrađena Hrvatska, u prva tri toma je Slovenija.
Glavan će, dijelom u šali, više ozbiljno, reći da je to što radi "adrenalinski posao". Jer, nikad ne znate što ćete pronaći u nekom stanu, što će vam netko donijeti u antikvarijat. "Ovaj je posao jako nepredvidljiv. Pun iznenađenja."
Jako su tražene zbirke Radovana Ivšića iz razdoblja Drugog svjetskog rata, potom peta hrvatska enciklopedija koja je izašla 2. svibnja 1945., a partizani su uništili gotovo cijelu nakladu.
U antikvarski posao, kazuje, ušao je "slučajno". Prije točno 20 godina iznajmio je štand na Britancu, godinu kasnije već je otvorio Biblos. Dugo su bili nedaleko od zagrebačke katedrale, a prije šest, sedam godina preselili su se na zagrebački zeleni val, na sami ugao Palmotićeve i Đorđićeve.
Jedan od najdražih trenutaka antikvara koji je fokusiran na repatrijaciju hrvatske knjižne i kartografske baštine bio je pronalazak prvog izdanja "Adrianskog mora sirena" Petra Zrinskoga, knjige koja je tiskana dvije godine prije nego što je Petar Zrinski pogubljen.
Knjigu je Daniel Glavan kupio na inozemnom sajmu.
"Takvo što se jako rijetko pojavljuje kod nas, po stanovima", energično kaže.
Je li se nakon zagrebačkog potresa među antikvarima pojavilo zanimljivih naslova?
"Nakon potresa su se mnogi rješavali knjiga jer su obnavljali stanove, obišao sam jako puno stanova u centru grada. Međutim, gotovo da i nije bilo rijetkih knjiga, tek prosječnih. Antikvari su očekivali da će se naći tko zna što, ali rijetkih i starih knjiga pojavilo se jako malo. Znam to i iz razgovora s drugim kolegama."
To je, priča nam, lako razumljivo stavi li se u kontekst novije povijesti. "Tome je tako zbog Drugog svjetskog rata i njegovih posljedica. Iz grada je, kao posljedica vlasti NDH, maknuto jako puno židovskih i pravoslavnih obitelji. Komunisti su nakon 1945. nacionalizirali stanove. Knjige su platile ceh. U centru Zagreba rijetke su obitelji koje imaju kontinuitet dulji od 80 ili 90 godina. Evo, u susjedstvu našeg antikvarijata, u zgradi su sve vlasnici koji su stigli nakon 1945. U užem gradu je jako malo starosjedilaca. Znalo se dogoditi da sam po centru grada nalazio knjige u memljivim prostorima gdje su ih novi vlasnici smjestili."