Zoričić Milorad: Kultura vina

Kultura vina

Zoričić Milorad

Milorad Zoričić: Kultura vina

Vino je tisućljetni napitak, od Noe i od Dioniza, vino živi u kulturi kao njena životvorna tekućina.
Od zapisa na glinenim pločicama Babilona i Ninive, preko faraonskog Egipta, mistične Indije, Kine, stare Helade (Grčke), do bakanalijskog Rima, a i poslije propasti tog velikog carstva, na svim stranama svijeta, u nadolazećim vremenima, vinova loza sadi se uz obale Sredozemlja i kontinentalnog dijela Europe, pa tako vino postaje piće svih naroda.

Proizvodnja vina na tlu Hrvatske datira još od vremena Feničana, Ilira, Grka i Rimljana. Hrvati dolaskom u 6. stoljeću na prostore rimskog Ilirika, prihvaćaju novu kulturu, vinovu lozu. Uz prihvaćanje kršćanstva, još više se širi uzgoj vinove loze, a vino u tijeku nadolazećih stoljeća kroz pjesništvo, prozu, graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, filozofiju i religiju prerasta u simbolički kompleks, čija je važnost i danas prisutna, posebno u vrednovanju vina kao pića Boga i čovjeka.

Na mnogobrojnim vinogorjima kontinentalne i primorske Hrvatske zasađeni su kultivari vinove loze, a iz ubranog grožđa dobivaju se vrsna vina, kojima su Hrvati od davnine svoje goste dočekivali i nazdravljali im uz zdravicu i prigodnu pjesmu. Zatim, jedinstveni je slučaj u svijetu da se u državnoj himni spominje vino, kao odrednica domovine, jedna od kitica Mihanovićeve "Hrvatske domovine", poznatije kao "Lijepa naša", glasi:
Vele gore, veli ljudi, Rujna lica, rujna vina, Silni gromi, silni uđi, To je naša domovina!
Ovime pjesnik naglašava vinogradarsko-vinarski karakter domovine Hrvatske.

Biblija naziva vino "Krv grožđa". Vino je simbol svega što u životu može biti ugodno, prijateljstvo, ljudska ljubav i ljudske radosti. No međutim čovjekove su želje i žeđ često veće od razbora koje daje ovo blagoslovljeno piće. Ova knjiga posveća-na je KULTURI VINA, uz napomenu da u svakoj prilici vinu priđemo razumno tada će nam pomoći, a može nam i odmoći. Sv. Augustin kaže: „Obilno vino oduzima um, ponizuje razum, vezuje jezik, a zatim cijeli niz zala kojemu je uzrok pijanstvo..."
S vinom treba kao s bliskim prijateljem, a ne kao s neprijateljem ili lukavcem koji te želi prevariti.
Umjereni moramo biti u svim aktivnostima, od fizičkih, prehrambenih, a u sklopu ovih posebno prilikom uživanja vina, jer se i u tome očituje kultura.

Čini se daje ćud vina najbolje spoznao znameniti grčki liječnik Hipokrat:
"Jedna čaša vina dnevno jeste zdravlje, dvije su užitak i raspoloženje, ali tri su već sramota".
Vino i vinograd pripadaju drevnoj i složenoj simbolici. Javljaju se u mnogim starim i velikim kulturama, religijama i filozofijama, noseći njihova bitna obilježja, sve do danas.