Dosse Francois: istorija strkturalizma II

Francois Dosse: Istorija strukturalizma II

2. dio - Napolje sa znakom

1967. do danas

Slavni period strukturalizma koji svoj vrhunac doživljava polovicom 60-ih godina 20. stoljeća, period majstora-mislilaca, izgradio je novu viziju svijeta, novi pogled na razočaranu modernost, privilegirajući istovremeno nesvesni karakter društvenih fenomena i znak umjesto značenja. U prvom tomu Istorije strukturalizma, Francois Dosse prati i opisuje, počev od Levi-Strossa i Romana Jakobsona, do Michela Foucaulta i Rolanda Barthesa, preko Jacquesa Lacana ili Jacquesa Deride, brojna teoretska, institucionalna i egzistencijalna pitanja koja su obilježila slavnu i naizgled homogenu epohu strukturalizma.

Drugi tom Istorije strukturalizma je posvećen drugom periodu, periodu opadanja od 1967, odnosno dekonstrukcije i razbijanja strukturalističkog jedinstva, pojave pukotina i kritika strukturalističke paradigme i metoda, što će dovesti do toga da će se gotovo svi majstori-mislitelji iz prvog perioda, osim Levi-Strossa, odricati strukturalizma. Međutim, ma kako snažna bila ta distanciranja, zamah iz prvog perioda je bio toliko snažan da se njegov utjecaj osjećao decenijama unaprijed i plodno utjecao na čitavu jednu generaciju mislitelja u Francuskoj, bilo da jer riječ o povijesničarima (Duby, Le Roy Ladiri, Le Goff itd.), bilo da su oni geografi, lingvisti, ekonomisti, književni teoretičari, filozofi, sociolozi… Iako se 70-ih godina na scenu vraća „subjekt“, ili „povijesni događaj“, upravo u tom desetljeću strukturalizam dobija institucionalno priznanje i njegov program biva u mnogim disciplinama, dijelom ili posve, usvojen. O „subjektu“ ili „historičnosti“ se ne može više misliti a da se ne uzme u obzir strukturalistička lekcija. Strukturalizam će zauvijek promijeniti način pristupa mnogim problemima s kojima se društvene i humanističke znanosti susreću.

Pišući o toj intelektualnoj i krajnje multidisciplinarnoj epopeji, jednoj od najvažnijih evropskih intelektualnih epopeja druge polovine 20. veka, Fransoa Dos je razgovorao sa preko sto njenih direktnih ili indirektnih aktera, kako bi što življe i pouzdanije rekonstruisao njen put. Rezultat je jedan izuzetno bogat istorijski pregled, koji je relevantan i interesantan kako za istoričare, antropologe, sociologe, filozofe, tako i za lingviste i književne teotičare i sve one koji imaju interesovanje za humanističke nauke