Šulek Bogoslav: Rječnik znanstvenoga nazivlja I - II

650,00kn Dostupno
Podijeli:

Rječnik znanstvenoga nazivlja I - II

Šulek Bogoslav

Bogoslav Šulek, otac hrvatske terminologije, najveći je leksikograf 19. stoljeća. Ovo je djelo temeljac poslijepreporodne leksikografije i živa enciklopedijska riznica riječi i izričaja koji broje 70. 000 leksičkih jedinica. Šulekov Rječnik ne donosi samo znanstveno nazivlje na tri jezika: uz hrvatske, talijanske i njemačke termine tu su mnogobrojne francuske, engleske te latinske i grčke zamjene, pa je to zapravo sedmojezični rječnik.

Knjige su iz biblioteke Isidora Kršnjavoga koji ih je 1877, kupio od Matije Mrazovića poznatog odvjetnika i poličara.

Bogoslav Šulek rodom je Slovak, a srcem Hrvat. U Bratislavi je završio studij filozofije i pravnih znanosti. Zanimao se i za prirodne znanosti, posebno za bilje. Bio je polihistor, publicist, prosvjetitelj i leksikograf.

Godine 1838. došao je u Zagreb privučen ilirskim preporoditeljima i Ljudevitom Gajem. Hrvatski jezik učio je radeći 1838. u Zagrebu u Županovoj tiskari. Ilircima se priključio 1841. godine. Anonimno je uređivao Danicu (od 1843. do 1846.), a potom i je sam pisao (Što namjeravaju Iliri). Uređivao je i ilegalni politički tjednik Branislav (1844-1845). Godine 1849. razišao se s Gajem. Potom je uređivao Slavenski jug, Gospodarski list, surađivao u Pozoru. Jedan je od prvih članova JAZU (od 1866), a od 1874. do smrti njezinim je tajnikom.

Šulek je najpoznatiji po svojemu leksikografskom radu kojim nastavlja na bogatu hrvatsku leksikografsku tradiciju obogaćujući je novim riječima, novim značenjima, frazama i znanstvenim nazivima za nove civilizacijske i znanstvene potrebe. Koliko je ovladao hrvatskim jezikom, vidi se po tome što je u tome jeziku kovao nove riječi za onodobna znanstvena i civilizacijska dostiguća koja je dobro poznavao.

 

(HR6)

Preporučamo

Top