Katančić Matija Petar: Sveto pismo starog' zakona II.

Sveto pismo starog' zakona II.

Katančić Matija Petar

Matija Petar Katančić: Sveto pismo – Starog' Zakona II.    

Sveto pismo starog' zakona, sxta V.P. naredbom prividjeno, i klementa VIII. pape Vlastjom izdano; sada u jezik SLAVNO-ILLYRICSKI izgovora Bosanskog' prinesheno; tad SS Otacah i Naucsiteljah Tomacsenjem nakitjeno. SVEZAK II. knjige: Josue, Sudacah, Ruthe, Kraljah, Propushtenih, i Esdre. U Budimu, slovima i troshkom Kraljev. Mudroskupshtine Macxarske 1831.                                   

Drugi dio od četiri knjige koje zajedno sa dvije knjige (Sveto pismo – Novi Zavjet I-II.), sačinjavaju cjelokupni Katančićev prijevod Biblije.
To je prvi prijevod Biblije na hrvatski jezik.

Prvi hrvatski tiskani Stari Zavjet, u prijevodu franjevca Matije Petra Katančića (umro 1825.), koju je Grgur Čevapović priredio za tisak u Budimpešti 1831.g., je doslovni prijevod Vulgate. Latinski tekst je tiskan usporedno s hrvatskim. Sadrži poneke bilješke na latinskom jeziku.

Matija Petar Katančić: (Valpovo 1750.- Budim 1825.).
Jedan od najučenijih umova na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, književnik, sveučilišni profesor arheologije i numizmatike, kustos knjižnice, prvi prevoditelj Svetog pisma na hrvatski jezik.
Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlad ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.  Katančić je i autor prve arheološke rasprave u Hrvata Dissertatio de columna milliaria = Rasprava o rimskom miljokazu pronaðenom kod Osijeka, znamenitog stručnog djela nastalog za vrijeme njegova boravka u osječkom Franjevačkom samostanu.

Čevapović, Grgur, jezični reformator i pisac (Bertelovci, Slavonija, 23.IV.1786. – Budim, 21.IV. 1830). Franjevac, doktorirao teologiju 1810. u Pešti, gdje je i lektor teologije i crkvenog prava. Bio je starješina franjevačkog samostana u Vukovaru i provincijal. Objavio dramu u stihu Josip, sin Jakoba, patrijarke (Budim 1820.). Izdao dvije knjige arhivske graðe o povijesti franjevačke provincije Bosne Srebrene (Budim 1823. i 1830.).
Za tisak priredio Katančićev rukopisni prijevod Biblije. Jedan od preteča Gaja u pisanjima pravopisa.