Gundulić Ivan: Ariadna

Ariadna

Gundulić Ivan

Ivan Gundulić: Ariadna 

Ariadna polu∫cjalostivo - prika∫agne spjevano od gospara Giva Fr.ana Gundulichja vlastelina dubrovackoga Godiscta 1632.
U Dubrovniku po Antunu Martekini. 1829. 

Arijadna je drama hrvatskog pisca Ivana Gundulića, izdana u Anconi 1633. godine.
Arijadna je jedna od ranijih Gundulićevih drama, čiji je izvornik djelo Arianna talijanskog pisca Ottavija Rinuccinija iz 1608. godine, a koje je Gundulić slobodno preveo nekoliko godina kasnije. U njemu se nalaze odjeci starije rimske poezije, uglavnom Ovidija i Katula, ali i suvremenih talijanskih epova poput Ariostove Olimpije ili Tassove Armide, u kojima se takoðer emotivno iskazuje motiv ostavljenosti. Rinuccinijeva Arianna bila je premijerno izvedena 1608. u Mantovi, na piru tamošnjeg vojvode. Djelo je iste godine tiskano kao melodrama i prikazano u Firenci, a glazbu  je skladao Claudio Monteverdi. Rinuccini je, meðutim, promijenio antičku fabulu, i to tako da je tragičnoj priči o Tezejovu bijegu dodao sretan završetak, obavezan u tragikomediji. Naime, Rinnucini je uveo lik Bakha, koji se na kraju ženi Arijadnom. Tako je prvotna tragedija pretvorena u tragikomediju, a budući da je i Gundulićeva Arijadna ostala vjerna talijanskom predlošku, i to se djelo takoðer može označiti istom žanrovskom odrednicom.

Arijadna je prvi put izdana u Anconi 1633. godine (Ariadna / Givo Frana Gvndvlichia), a neka su od važnijih kasnijih izdanja:
-Ariadna: poluscjalostivo prikasagne / spjevano od gospara Giva Frana Gundulichja vlastelina dubrovackoga iz 1829.
-Ariadna: polužalostno prikazanje iz 18xx (prema katalogu NSK), tri izdanja edicije Stari pisci hrvatski (1877. prir. A. Pavić; 1919. prir. Ð. Körbler; 1938. prir. M. Rešetar)
-Klasici hrvatske književnosti III. – drama i kazalište, CD-ROM Naklade Bulaja iz 2002. godine

Ivan Gundulić (Giovanni Gondola; nadimak Mačica; Dubrovnik, 8. siječnja 1589. - Dubrovnik, 8. Prosinca  1638.) hrvatski je pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Stekao je književnu slavu još za života, a u preporodno je doba dobio i do danas sačuvao status kanonskoga pisca starije hrvatske književnosti.