Muradbegović Ahmed: Haremska lirika

Haremska lirika

Muradbegović Ahmed

Ahmed Muradbegović: Haremska lirika

Prvo tiskano djelo, prvo izdanje

Ahmed Muradbegović (Gradačac, 3. ožujka 1898. - Dubrovnik, 15. ožujka 1972.), hrvatski književnik, dramaturg, novelist, pjesnik, pisac kazališnih djela i pripovjedaka.

Školovao se u Tuzli i Sarajevu. 
U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu i Glumačkoj školi.
Kao glumac je nastupao u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu a igrao je pod imenom A. M. Begović.

Već 1921. radi kao nastavnik na Glumačkoj školi i kao profesor u gimnaziji.

Godine 1941. dobiva posao intendanta kazališta u Sarajevu i obavlja tu dužnost do 1945. godine.

1945. godine su ga komunističke vlasti osudile na kaznu robije i tamnuje kroz niz godina u Zenici, a pravi i jedini razlog te osude je bio taj što se očitovao Hrvatom i muslimanom.

Poslije radi kao redatelj i upravitelj u tuzlanskom kazalištu. 1950-ih radi radi u dubrovačkom kazalištu, a od sredine 1950-ih je voditeljem kazališta u Banjoj Luci. 
Potom se umirovio i otišao živjeti u Dubrovnik, u kojem je ostao do smrti.

Muradbegović ulazi u hrvatsku književnost 1921. godine svojom zbirkom pjesama Haremska lirika. Kao pisac je bio cijenjen. 
Novele su mu bile na dobrom glasu, čemu su pridonijele njegove izražajne sposobnosti. 
Najveće dosege je imao kao dramaturg. 
Valja napomenuti da je svoje drame uglavnom napisao prema svojim novelama.

Djela su mu mnogo pridonijela hrvatskoj kulturi.
Još kao mlad je uvršten u knjigu Znameniti i zaslužni Hrvati (925.-1925.) a nalazi se tekst o njemu i u Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma Cvjetka Milanje iz 2002. godine.

Djela
Haremska lirika, Zagreb, 1921.
Haremske novele, Zagreb, 1924.
Nojemova ladja, novele, Zagreb, 1924.
Majka, drama u tri čina, Zagreb, 1934.
Na Božjem putu, drama u tri čina, Novi Sad, 1936.
Svijet u opancima, pripovijetke, Beograd, 1936.
U vezirovim odajama, novele, Sarajevo, 1941.
Husein-beg Gradaščević, drama iz tri čina, Sarajevo, 1942. (Za ovu dramu je dobio najveća priznanja.)
Omer-Paša Latas u Bosni 1850.-1852., Zagreb, 1944.
Ljubav u planini, drama iz tri čina iz narodnog života s igranjem i pjevanjem, Sarajevo, 1944. (Ova drama je poslužila za libreto opere Jakova Gotovca ˝Morana˝)

Nagrade
Za svoju ekspresionističku dramu Bijesno pseto je 1926. godine dobio nagradu Dimitrije Demeter.