Dedijer Stevan: Špijun kojeg smo voljeli. Stevan Dedijer autobiografija

Špijun kojeg smo voljeli. Stevan Dedijer autobiografija

Stevan Dedijer (Sarajevo, 1911.- Dubrovnik, 2004.) - fizičar, novinar, padobranac, diplomat, obavještajac, znanstvenik, sveučilišni profesor, član Švedske akademije znanosti, poliglot, utemeljitelj koncepta poslovnog obavještavanja (business intelligence)... - bio je jedan od sudionika najvažnijih događaja 20. stoljeća i jedan od rijetkih koji su ih i sami kreirali. Bio je jedan od prvih i najglasnijih srpskih intelektualaca koji su se aktivno pobunili protiv Miloše-vićeve velikosrpske agresije - početkom devedesetih svojim javnim istupima nedvosmisleno je osuđivao Miloševićev režim i ogradio se od njega i njegovih velikosrpskih pretenzija.
U svojoj je obiteljskoj povijesti objedinio Crnu ruku, Kraljevinu SHS, školovanje u inozemstvu, Ameriku, važne bitke Drugoga svjetskog rata, odanost Titovu režimu, disidentstvo, vrhunsku znanstvenu karijeru na jednom od najpres-tižnijih svjetskih sveučilišta i aktivnost u mirovini, u dubokoj starosti. Svoju životnu avanturu kroz turbulentna stoljeća započeo je školovanjem u Rimu; u doba Velike krize 1929. imigrirao je u SAD, gdje je na Sveučilištu Princeton diplomirao teorijsku fiziku. Ondje gaj e zatekao Drugi svjetski rat; odlučio je prijaviti se u OSS, preteču CIA-e, no kad su Amerikanci otkrili da je njihov nesuđeni obavještajac komunist, odmah je izbačen. Potom se prijavio u američku 101. zračnu diviziju, gdje je služio od 1942. do 1945. kao padobranac i tjelohranitelj generala Taylora.
Po završetku Drugog svjetskog rata Dedijer se vratio u Jugoslaviju i postao jedan od ključnih sudionika u stvaranju nove države: bio je novinar u beogradskoj Borbi, a zatim ga je, kao fizičara, nova vlast angažirala na izradi »Titove« atomske bombe. Svjestan besmislenosti takve ideje, počeo je kritizirati komunističku vlast i Tita i tako je započela njegova disidentska faza - bio je degradiran, i profesionalno i osobno, a u šest godina vlasti su mu trinaest puta odbile izdati putovnicu. Kad ju je napokon dobio, odlučio je emigrirati; najprije je otišao u Dansku, u Institut za teorijsku fiziku Niels Bohr, da bi se na koncu skrasio u Švedskoj, na Sveučilištu u Lundu, gdje je osnovao Research Policy Institute. Bio je i poznati svjetski stručnjak i savjetnik za prikupljanje poslovnih informacija.
Njegova životna priča koja odiše optimizmom, vedrinom i razigranim smislom za humor - prvi put objavljena posthumno u ovoj knjizi - bogat je uvid i slika čovjeka čiji je život bio izniman, baš kao i povijesni događaji kojima je svjedočio. U zabilješkama koje je pisao i prikupljao zadnjih dvadeset godina svoga života, Stevan Dedijer dijeli s nama svoje čudesne avanture kroz objektiv svog neizlječivo optimističnog i znatiželjnog uma.