/: Naš Jadran

Naš Jadran

/

Naš Jadran
Split 1938.g.

odlićno saćuvan primjerak!
 

Ova knjiga imala je namjeru na jednom mjestu pokazati sve prirodne ljepote i što je više moguće svo umjetničko blago Jadrana.
Tijekom 1937. godine u časopisu Jadranska straža, u rubrici "Društvenevijesti", učestalo se najavljivalo kako je "Izvršni odbor dao u štampu veliku,
luksuznu i reprezentativnu ediciju Jadranske straže, jamačno jednu od najreprezentativnijih knjiga, koje su u posljednje vrijeme kod nas izišle". Kao izdanje Biblioteke Arhiva za propagandu Jadrana, monografiju Naš Jadran s podnaslovom "Prirodne ljepote i umjetnost" izdao je Arhiv za propagandu
Jadrana Izvršnog odbora Jadranske straže. Glavni urednik Bibliotekeje Drago Mađer, a monografiju su uredili Cvito Fisković, kustos Arheološkog
muzeja u Splitu, Drago Mađer, voditelj Arhiva za propagandu Jadrana, VjekoslavParać, akademski slikar, i Anđeo Uvodić, slikar, kustos Banovinske
galerije u Splitu. Suradnici su dr. Mihovil Abramić, direktor Arheološkogmuzeja u Splitu, dr. Ljubo Karaman, konzervator spomenika u Splitu, Ivan
Meštrović, akademski kipar, dr. Artur Schneider, direktor Strossmayerove galerijeu Zagrebu, ing. Kamilo Tončić-Sorinjski, direktor Banovinske galerije
i Etnografskog muzeja u Splitu, te dr. Ivo Tartaglia, predsjednik Izvršnog odboraJadranske straže, koji je i potpisnik uvodnika istoimenog naziva, "Naš
Jadran".Izdanje je tiskano kod Jugoslovanske tiskarne u Ljubljani, format 24 x 32cm, tvrdog omotnog lista uvezanog u platno, sveukupno 214 stranica. Djelo
je posebno izdano latinicom, posebno ćirilicom i posebno na slovenskom jeziku.

Naš Jadran je koncipiran na način kojim nakon uvodne riječi, gotovoepskog izričaja dr. I. Tartaglie u slavu mora, obale, sela, gradića i gradova te
naroda, slijedi dio "Kulturno-historijski pregled do dolaska Slavena", zatim"Umjetnost na istočnom Jadranu" i "Umjetnici rodom iz Dalmacije i Hrvatskog
primorja, koji su djelovali u tuđini" te naposljetku "Narodna umjetnost".Posebnost publikacije je ukupno 214 umjetničkih fotografija reproduciranih
u bakrotisku, koje su motivom raspoređene u cjeline "Prirodne ljepote", "Arhitektura"zatim "Slikarstvo" i "Kiparstvo". Na kraju monografije je prilog
"Sadržaj slika".