Ivo Perić: Hrvatska državotorna misao u XIX. i XX. stoljeću
"Proglašenje Republike Hrvatske samostalnom i suverenom državom 1991. godine potaklo me kao povjesničara da historiografski istražim i prikazem razvoj hrvatske državotvorne misli do tog vremena. Smatrao sam to dovoljno neistraženom i zanimljivom temom, za čije istraživanje i obradu postoji i znanstvena potreba. Također sam smatrao da se taj posao u novim, nesputanim okolnostima, nastalim već 1990. godine nakon uvođenja političkog pluralizma i demokratskih sloboda, može obaviti u cjelini. Ranije, za totalitarističkog, komunističkog režima (1945. - 1990.), taj se posao nije mogao obaviti cjelovito. Jer, težnje za samostalnom i suverenom hrvatskom državom, koje je od 1945. do 1990. zagovarala hrvatska politička emigracja, bile su ovdje tabu-tema. Te su težnje u očima komunističkog režima smatrane neprijateljskom djelatnošću budući da su bile uperene protiv razbijanja federativne Jugoslavije i socijalističkog poretka u njoj, te su, kao takve, u kaznenom smislu, tretirane strogo kažnjivim djelima. Ovdje je u tom razdoblju smatrano strogo kažnjivim djelom i samo pribavljanje, posjedovanje i raspačavanje knjiga, brošura i novina, koje je izdavala hrvatska politička emigracija. Novo društveno ozračje u Hrvatskoj, inaugurirano promjenama od 1990. godine, omogućilo je, dakle, da se i ova tema može obraditi slobodno i u potpunosti, da se autor ne treba više bojati cenzure, a niti robovati autocenzuri.
U hrvatskoj znanstvenoj historiografskoj literaturi, kao i u hrvatskoj historiografskoj publicistici - kad se sagledavaju stremljenja glede rješavanja hrvatskoga pitanja u pojedinim fazama novovjekovne prošlosti - upotrebljavaju se za ta stremljenja različiti, a po svom smislu identični ili približno slični izrazi: hrvatska politička misao, hrvatska nacionalna misao, hrvatska državotvorna misao. Cilj je tih stremljenja bio: njegovanje i očuvanje hrvatskog narodnog identiteta, postignuće hrvatske narodne i teritorijalne cjelokupnosti, uspostava što širih autonomnih nadležnost i prava, i, najzad, ostvarenje potpune državne samostalnosti i suverenosti. Obuzet naumom da prikazem razvoj tih stremljenja, naslovio sam ovu temu izrazom: hrvatska državotvorna misao, jer mi se čini da je takav naslov za ovu temu najadekvatniji."