Radovčić Petar: Istumačenje Symbola apostolskoga to yest virovanya

€ 2.000,00 Dostupno
Podijeli:

Istumačenje Symbola apostolskoga to yest virovanya

Radovčić Petar

 

Roberto Bellarmino, Istumačenje Simbola Apostolskoga, to jest Virovanja G. Gardinala Bellarmina, U Rimu, U Pritištenici S.Skupšćine od rasplodjenja vire, Lito 1662. Po Petru Gaudenciju ali Radovčiću Splićaninu.

knjiga ima žig od poslasntva Kraljevine Jugoslavije pri Vatikanu

Roberto Bellarmino (Montepulciano, 1542. - Rim, 1621.), crkveni naučitelj, isusovac, autor katekizma koji je za cijelu Katoličku crkvu nakon Tridentskoga koncila odobrio papa Klement VIII. Poznat je po tome što je sudjelovao u reformi kalendara, sudjelovao je i u ispravljanju prvog službenog izdanja Biblije nakon Tridentskoga koncila, procjenjivao je i postavke Giordana Bruna, pokušao pomiriti Galileja s Katoličkom crkvom. Za Hrvate je posebno znamenit jer je primio ispovjest vjere prvog unijatskoga episkopa u Hrvatskoj Simeona Vratanje. Njegov Katekizam napisan latinskim kao Doctrina Christiana preveden je na brojne jezike pa i na hrvatski. Istomačenje Simbola Apostolskoga (Exspositio Symboli Apostolici), tj. tumačenje Vjerovanja na hrvatski je preveo Petar Radovčić koji se potpisivao i kao Pietro Guadenzio, odnosno Petrus Gaudentius (Split, 1572. - Rab, 1664.). Bio je splitski kanonik, bratim u Sv. Jeronimu u Rimu. Papa Urban VIII. imenovao ga je biskupom Raba. Brinuo se za vjersko prosvjećivanje svojih vjernika te je preveo još jednu Bellarminovu knjigu, pripravu za dobru smrt - Nauk za dobro umriti...istomačen u dalmatinski jezik (1658.). Njegov prijevod velikoga Bellarminova Katekizma doživio je i drugi izdanje (1709.). Spominje ga i Jerolim Kavanjin u svom djelu Bogatstvo i uboštvo.

GAUDENCIJE, Petar (Petrus Gaudentius, Pietro Gaudenzi, Petar Radovčić), biskup (Split, 1572 — Rab, 1664). Školovao se u Splitu. God. 1602. spominje se kao splitski kanonik i bratim u gostinjcu sv. Jeronima u Rimu. God. 1607. pred kardinalskim zborom u Rimu uspješno je branio prava splitskoga Kaptola protiv nadbiskupovih presezanja. Papa Urban VIII. imenovao ga je u ožujku 1636. biskupom u Rabu. God. 1637–59. održao je u svojoj biskupiji četiri sinode. Od 1654. brojnim je molbama tražio od Kongregacije za širenje vjere izdavanje nužno potrebnih teoloških djela na hrvatskom jeziku. Tako je oko 1658 (Š. Ljubić navodi 1653) u tiskari Kongregacije tiskan Način za dobro umriti otca Iv. Jezusa Maria iztomačen u dalmatinski jezik. Djelo je pretiskano 1657. i 1709. U pojedinim dokumentima navodi se da je to prijevod Bellarminova djela De arte bene moriendi, a u drugima da je riječ o prijevodu Arte di benmorire kojemu je autor bosonogi karmelićanin Giovanni Gesù Maria. Preveo je na hrvatski jezik veliki Bellarminov katekizam Expositio Symboli Apostolici Roberti Cardinalis Bellarmini pod naslovom Iztumačenje Simbola Apostolskoga, to jest virovanja g. kard. Bellarmina (objelodanjen u tiskari Kongregacije u Rimu 1662. i 1709). Š. Ljubić i C. Sommervogel drže da je preveo i drugo Bellarminovo djelo, De ascensione mentis in Deum – Od uzvišenja duše Bogu, zatim Societas et Communio Spiritualis R. P. Dominici de Jesu Maria, u prijevodu Družtvo duhovno otca Domenika (Rim 1662, tiskano u tiskari Kongregacije) te Način bogoljubni služiti sv. Misu. J. Burić navodi i djelo prevedeno pod naslovom Ushodište za uzajti na poznanje Gospodina Boga. Pjesnik J. Kavanjin posvetio mu je nekoliko stihova.

 

 

Preporučamo

Top