Dvostruki je užitak spasiti vrijednu staru knjigu i još zaraditi na tome

Zagrebački antikvarijat Biblos uspješno posluje već sedamnaest godina, što je za vrijeme u kojem su knjige sve manje na cijeni impresivan broj. No Biblos se specijalizirao kao znanstveni antikvarijat s posebnim naglaskom na hrvatsku baštinu. Takve vrijedne i rijetke knjige prodaju se i za nekoliko desetaka tisuća kuna, a Glavan sanja o tome da pronađe Marulićevu ‘Juditu‘ iz šesnaestoga stoljeća

Na uglu Palmotićeve i Đorđićeve ulice u Zagrebu smjestio se antikvarijat Biblos, vlasnika Daniela Glavana, rođenog bibliofila kojega je odmalena vukla ljubav prema knjigama. Sam kaže da je od jedanaeste godine počeo obilaziti antikvarijate po Zagrebu i čini se da je to odredilo njegov životni put. Otkako se počeo baviti knjigom, nije imao plan b – danas pak kaže kako se nada da će se knjigom baviti do kraja života. A priča počinje prije 17 godina na jednoj kavi s fakultetskim kolegom.

– Sjedeći na kavi, pitao sam kolegu Marka ima li 1700 kuna jer sam točno toliko ja tad imao. U to vrijeme otvorio se sajam antikviteta na Britancu, a kako sam živio u blizini, pomislio sam da bismo mogli ondje prodavati knjige. Bila je 2002., kolega je pristao na moj poslovni prijedlog i s 3400 kuna pokrenuli smo biznis – počinje Daniel.

Knjiga nisu imali, ali su dali oglas u Plavom oglasniku da otkupljuju knjige te su zakupili štand na Britancu. To je bio početak. S 3400 kuna početnoga kapitala, što zvuči pomalo hazarderski, krenuli su ostvariti svoj san. S tim početnim kapitalom uspjeli su kupiti 200-tinjak knjiga i već su sljedećeg tjedna vratili uloženo i zaradili, oko tisuću kuna. Prodaja na Britancu trajala je oko godinu dana, nakon čega otvaraju tvrtku i počinju službeno raditi. Prva adresa Biblosa bila je u centru Rotondi.

Od štanda do tvrtke

Mnogi se ljudi samo žele riješiti starih knjiga, a mnogi i ne znaju što posjeduju, što je Danielu u početku veoma pomoglo. Nabavljanje knjiga u to vrijeme svelo se na pozive građana koji su se htjeli riješiti knjiga, a Daniel ih je objeručke prihvaćao.

– Bilo je tu i početničke sreće jer nekad bismo došli po neku nama zanimljivu knjigu, a dobili bismo i mnogo drugih jer su ih se ljudi htjeli riješiti. Pa se znalo dogoditi da za neku manju svotu novca dobiješ hrpu knjiga – objašnjava Daniel i dodaje kako je na farmi u Feričancima, u blizini Našica, pronašao zaista izvrsne knjige za koje domaćini nisu ni znali da ih imaju i vjerojatno bi propale da su ondje ostale.

Biblos se tijekom godina profilirao u specijalizirani znanstveni antikvarijat u kojem se mogu naći naslovi iz hrvatske i opće povijesti, lingvistike, sociologije, teorije književnosti, arheologije, alternativne znanosti i slično, a Daniela bi se moglo nazvati i spasiocem starih i rijetkih vrijednih knjiga. Kao neki kulturni superheroj koji želi spasiti rijetke, katkad i zaboravljene knjige i sačuvati djelić kulturne baštine za nadolazeće naraštaje. U Biblosu se doista mogu naći vrijedni primjerci iz hrvatske književne povijesti, neki datiraju čak iz 16. stoljeća. No kolike su cijene takvih vrijednih izdanja starih i po nekoliko stotina godina? Glavan kaže da postoje razni elementi koji određuju cijenu te da godina nije presudna.

Što je vrijedna knjiga

– Recimo, Marulićeve 'Institucije' iz 16. stoljeća prodaju se za 15 tisuća kuna, a Fortisov putopis koji je izašao 200 godina poslije, točnije 1778. i koji je najopsežnije izdanje s mnogo grafika i zemljovida, stoji 19 tisuća kuna – objašnjava Daniel.
Dodaje i da je nedavno na 'Interliberovoj' aukciji najskuplja prodana knjiga bila iz 1938., a postigla je cijenu od 27 tisuća kuna. Riječ je o 'Turpitudi' koju je Marko Ristić darovao Miroslavu Krleži. Naime, cijenu knjige povećat će i dobra priča koja se iza nje krije, a 'Turpitudu' su zabranjivale i sustavno uništavale tadašnje vlasti kojima nije odgovarala ta parodija, tj. groteska.
– Ristić je uspio sačuvati desetak primjeraka, a jedan od njih dao je Krleži, na koji je i napisao: 'Evo ti jedan od primjeraka koje državno tužiteljstvo nije uništilo'. Tako da knjiga stara samo 70 godina može vrijediti mnogo više od neke stare 200 godina ako je priča oko nje zanimljiva i ako ima neku posebnost – govori Glavan.

Pročitajte cijeli članak >>

Top