Jednog travanjskog poslijepodneva, dok je gledao bejzbolsku utakmicu na stadionu, Harukija Murakamija preplavio je snažan osjećaj da može napisati roman. Tog dana u njegovom se životu sve promijenilo. Otišao je kući i počeo pisati.
Japanski književnik rođen je 1949. godine u Kyotu, tijekom baby booma nakon Drugog svjetskog rata. Strast za pisanjem vjerojatno je naslijedio od roditelja koji su bili profesori japanskog jezika.
U članku iz 2019. godine Murakami je podijelio sjećanje na svog oca Chiakija.
Svako jutro, prije doručka, sjedio je ispred svog budističkog svetišta i zatvorenih očiju recitirao molitve.
Kada ga je Haruki upitao zbog čega to radi, otac mu je odgovorio kako moli za sve one koji su poginuli u ratu.
Chiaki je samo jedanput govorio o svom ratnom iskustvu, a ta se priča duboko urezala u sjećanje njegovog sina koji je tada još bio u nižim razredima osnovne škole.
Naime, Murakamijev otac bio je dio jedinice koja je zarobila i nemilosrdno pogubila kineskog vojnika. Ni sam pisac nije znao koja je uloga njegovog oca bila u svemu tome, je li morao gledati kako njegovi kolege vojnici izvode smaknuće ili je imao glavnu riječ u tom činu. Iskustvo je bilo mučno i bolno, a moglo bi se reći kako je ta trauma transgeneracijski prešla i na sina.
„Moj otac pripada generaciji koja je ratovala četrdesetih godina prošlog stoljeća. Kad sam bio klinac, otac mi je pričao priče - to nije bilo baš često, ali su mi puno značile. Htio sam znati što se tada dogodilo s generacijom mog oca. To je neka vrsta naslijeđa, sjećanje na to.“
Haruki Murakami
Haruki Murakami diplomirao je na sveučilištu Waseda u Tokiju, a tamo je upoznao i svoju suprugu Yoko.
Prvi put, još za vrijeme studija, zaposlio se u trgovini gramofonskih ploča, a nakon završetka školovanja otvorio je mali jazz klub kojeg je vodio gotovo osam godina.
Čini se kako je glazba imala važnu ulogu u njegovom životu jer je bila tema mnogih njegovih romana, a i sami naslovi su povezani s glazbom. Primjerice Norveška šuma dobila je ime po glasovitoj pjesmi Beatlesa, a roman Južno od granice, zapadno od sunca naslovljen je po dijelu pjesme Nata Kinga Colea.
Murakamijev književni stil naziva se magični realizam. Riječ je o vrlo osebujnom načinu pisanja u kojem se elementi fantastike isprepliću sa stvarnošću.
Glavni lik je često muškarac koji prolazi kroz unutarnja previranja kako bi otkrio istinu o sebi i svijetu.
Pisac koristi jednostavne, ali snažne rečenice koje duboko prodiru u čitatelja, a teme kojima se bavi u svojim knjigama su:
Proces nastajanja romana, Haruki Murakami, opisao je na sljedeći način:
1. Tijekom pisanja ne bavi se nikakvim drugim poslom.
2. Održava stabilan tempo. Dnevna kvota je 1016 riječi.
3. Nacrt romana je improvizacija, ne zna u kojem će se smjeru radnja odvijati.
3. Nakon što završi nacrt, uzima kratku stanku od najčešće tjedan dana.
4. Prvi prepravak. U ovoj fazi radi velike promjene. Prema autoru, najzabavniji dio. Proširivanje ili smanjivanje dijelova romana.
5. Drugo prepravljanje su „fini radovi“, nema većih rezova.
6. U trećem prepravljanju nema nikakvih oduzimanja, riječ je o konačnom glancanju romana.
7. Pisac uzima pauzu. Odlaže rukopis na neko vrijeme.
8. Završno detaljno čitanje.
9. Roman daje prvom čitatelju, svojoj ženi.
Ako vam ovo ne djeluje dovoljno romantično, možda ste u pravu jer i sam Murakami kaže:
„Zvuči više kao rad u tvornici. I slažem se - umjetnici ne rade tako. Ali zašto romanopisac mora biti umjetnik?Tko je donio to pravilo? Nitko, zar ne? Pa zašto ne biste pisali na način koji vam je najprirodniji? Štoviše, odbijanje razmišljanja o sebi kao umjetniku uklanja veliki pritisak. Više nego da su umjetnici, romanopisci bi se trebali smatrati "slobodnima" - što znači da smo u mogućnosti raditi što želimo, kada želimo, na način na koji želimo, a da ne brinemo o tome kako nas svijet vidi. To je daleko bolje od nošenja krute i formalne odjeće umjetnika.“
Fotografija: Marijana Matijević
Radnja započinje pjesmom Beatlesa „Norveška šuma“ koja se čuje iz zvučnika u avionu.
Na valovima melankolične melodije glavni junak Toru vraća se gotovo 20 godina unatrag, u šezdesete godine 20-og stoljeća kada je bio student na sveučilištu u Tokiju.
Roman je nostalgična priča o gubitku. Naime, Toru je tih i ozbiljan mladić rastrgan između dvije žene. Lijepe i depresivne Naoko te otvorene i divlje Midori.
Knjiga je svjetski bestseler i najpoznatije djelo Harukija Murakamija.
Fotografija: Mirko Salaj
Protagonist romana Hajime, povučen je i usamljen mladić koji u svom naselju upoznaje Shimamoto, djevojku s dječjom paralizom. Oboje jedinci, vrijeme provode slušajući gramofonske ploče.
Prije upisa u srednju školu, njegova obitelj odseli te zbog toga dvoje mladih ljudi izgubi kontakt. Ponovo se susretnu u svojim 30-ima kada je Hajime privržen suprug, dobar otac dvjema kćerima i uspješan vlasnik jazz kluba, a Shimamoto zrela ljepotica obavijena velom misterije.
Fatalna ljubav, kao čest motiv u Murakamijevim romanima, prisutna je i u ovoj knjizi. Zahvaćen žudnjom, Hajime stavlja na kocku čitav svoj život.
Fotografija: Marijana Matijević
Knjiga sadrži dva različita, ali međusobno povezana zapleta. Neparna poglavlja romana pričaju priču o petnaestogodišnjem tinejdžeru Kafki koji napušta dom bježeći od očeve Edipove kletve u potrazi za majkom i sestrom.
Parna poglavlja govore o Satoru Nakati koji je u djetinjstvu, za vrijeme Drugog svjetskog rata, imao neobjašnjiv gubitak svijesti zbog čega ne zna čitati i pisati, ali ima sposobnost komuniciranja s mačkama.
Murakami ovdje vješto isprepliće humor, seksualnost, popularnu kulturu i japansku vjersku tradiciju.
Fotografija: Marijana Matijević
Ovo je priča o čežnji i neuzvraćenoj ljubavi. Riječ je o ljubavnom trokutu između tri žene.
Sumire je zaljubljena u 17 godina stariju Miu, a K gaji osjećaje prema svojoj najboljoj prijateljici Sumire.
Sumireina zaljubljenost u Miu postaje sve jača i ona odluči poći s njom na poslovno putovanje u Grčku. Tijekom njihovog putovanja, šalje K niz pisama u kojima opisuje svoja iskustva i rastuću opsjednutost s Miu. U jednom trenutku Sumire misteriozno nestaje.
Likovi su usamljeni, iako su svi u nekoga zaljubljeni. Ljubav ih, izgleda, nije iscijelila.
Roman govori o o japanskom željezničkom inženjeru Tsukuruu Tazakiju.
Kad bliski prijatelji, bez jasnog razloga, naglo prekinu sve odnose s njim, mladi Tsukuru ostaje bez oslonca u životu i pada u depresiju. Spas traži u brojnim ljubavnim vezama koje ga ne ispunjavaju.
Godinama kasnije, Tsukuru se pokušava pomiriti sa svojim starim prijateljima, kreće u potragu za istinom te dolazi do zapanjujućeg otkrića.
Pripremila: Marijana Matijević