Hrvatska enciklopedija - značajan projekt Mate Ujevića
Tko je bio Mate Ujević?
Mate Ujević rođen je 13. srpnja 1901. godine u selu Krivodol kod Imotskog. Osnovnu školu završio je u rodnom selu, dok je gimnaziju pohađao u Sinju i Splitu.
Od najranije mladosti pokazivao je veliki interes za književnost pa je tako vrlo brzo počeo pisati putopise, pjesme i književne kritike koji su objavljeni u raznim časopisisma.
Studirao je komparativnu književnost, francuski jezik, južnoslavenske književnosti, staroslavenski i povijest. Nakon završenog fakulteta Mate Ujević se zaposlio u Nadbiskupskoj klasičnoj gimanziji u Zagrebu gdje je radio kao profesor hrvatskog i francuskog jezika.
Oženio se Marijom Juras, profesoricom matematike, fizike i kemije, a zajedno su imali sedmero djece.
„Tata nam je davao osnovne koordinate ponašanja i kretanja u životu. Sve ostalo smo morali napraviti sami, mi djeca. Nas je stvarno bilo puno djece u obitelji pa nije bilo vremena da se otac posveti svakom posebno. Ne bi stigao ništa drugo raditi, a radio je puno.“
Kiparica Marija Ujević o svom ocu Mati Ujeviću
Borac protiv diktatorskih režima
Fotografija: Internet, brošura Abesinija
Matu Ujevića njegovi suvremenici opisuju kao moralnog čovjeka koji se protivio svim oblicima diktatorske vladavine, kako fašizma, tako i komunizma.
Tako je primjerice 1935. godine pod pseudonimom Josip Sučević objavio brošuru Abesinija u kojoj je pisao protiv Mussolinijeve okupacije Etiopije.
Nekoliko godina kasnije, 26. travnja 1941. godine, Gestapo ga je uhitio u Zagrebu jer je prije rata pisao protiv fašizma. Prema nekim izvorima razlog hapšenja bila je i optužba da je Hrvatsku enciklopediju, o kojoj ćemo kasnije govoriti, financirao „židovskim novcem“.
Njegova kći Marija o tom događaju kaže: „Otišao je u zatvor crnokos, a vratio se sijed. Ja sam još bila mala djevojčica pa ne znam sve datume, jer mama i tata, nama djeci, nisu govorili o tome što se sve događalo…“
Niti za vrijeme komunizma Ujević nije imao mira. Naime, iako osobno nije podržavao ideje totalitarizma, zbog toga što je radio u državnoj instituciji za vrijeme NDH, komunističke vlasti zabranile su mu rad na gotovo pet godina.
„Tko spasi samo jedan život, spasio je cijeli svijet“
Bonaventura Duda o Mati Ujeviću:
„Bog želi i hoće da njegov pobožnik bude pravedan. A pravedan je čovjek koji njeguje dva lika iste religioznosti: bogoljublje i čovjekoljublje. Pravednik je bogoljubnik i čovjekoljubnik. Takav bijaše Mate Ujević. Slava mu!“
Za vrijeme NDH Mate Ujević radio je u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu. U tom je razdoblju, koristeći svoj status i poznanstva s uglednim ljudima, pokušavao pomoći Židovima i drugim intelektualcima koji su bili izloženi progonu od strane tadašnje ustaške vlasti.
Naime, njegov susjed Manko Berman radio je kao administrator u Zavodu. Berman je 1942. godine uhićen i poslan u Jasenovac.
Ujević je mjesecima pisao molbe vlastima da ga oslobode jer, naglašavao je, Zavod ne može funkcionirati bez tako dobrog radnika.
Molbe su urodile plodom i Berman je oslobođen.
Budući da je pretpostavio kako dokument kojim je njegov kolega oslobođen neće dugo biti važeći, Mate je riskirao svoj život tako što je nabavio potrebne dokumente i novac koji su omogućili obitelji Berman da sigurno otputuje u Izrael.
Fotografija: Internet, muzej Yad Vashem
Zbog toga mu je država Izrael, posthumno 1994. godine dodijelila odlikovanje Pravednik među narodima.
Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje ljudima koji nisu Židovi, a pomagali su u njihovom spašavanju tijekom holokausta.
U Memorijalnom muzeju žrtava holokausta, Yad Vashem, Mate Ujević ima spomen-ploču.
Ideja o nastanku Hrvatske enciklopedije
Fotografija: Biblos, Hrvatska enciklopedija
Projekt izrade opće i nacionalne enciklopedije pod nazivom Hrvatska enciklopedija pokrenut je krajem 1930-ih u Zagrebu.
Ujević je smatrao kako je riječ o projektu koji je iznimno važan za hrvatski kulturni identitet.
Cilj je bio čitačima dati informacije o Hrvatskoj iz prošlosti i sadašnjosti.
Projekt je nazvan„megalomanskim“, a nakon stvaranja Banovine Hrvatske, dobio je potporu vlasti i Katoličke Crkve.
Članke su pisali brojni znanstvenici kako sa Zagrebačkoga sveučilišta, tako i drugih znanstvenih institucija Kraljevine Jugoslavije.
Enciklopedija je bila zamišljena u 12 svezaka, a tiskanje prvog sveska završeno je 10. veljače 1941. godine, nešto manje od dva mjeseca prije napada Sila Osovine na Jugoslaviju.
Izdavanje enciklopedije nastavio je Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod, koji je djelovao u NDH.
Peti svezak, zaključno s pojmom "Elektrika", izdan je početkom 1945. godine.
Nakon ulaska partizanskih postrojbi u Zagreb, gotovo je cjelokupna naklada petog sveska Hrvatske enciklopedije uništena. Stoga je, za razliku od prva četiri sveska, peti danas izuzetno rijedak čime njegova vrijednost svakim danom sve više raste.
Osuda projekta izdavanja Hrvatske enciklopedije
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, a za vrijeme uspostave komunističke vladavine u Hrvatskoj, projekt izdavanja Hrvatske enciklopedije bio je osuđen i etiketiran kao „ustaški projekt“.
Takav pristup nije imao previše smisla, s obzirom na to da je u članku Čovjek Hrvatske enciklopedije, svezak IV. 1942. godine, dana vrlo jasna i detaljna osuda rasističkih teorija kao neznanstvenih i neutemeljenih.
U navedenom članku ističe se kako se usprkos (besmislenim) pokušajima dokazivanja superiornosti čiste rase, zapravo „može često ustanoviti da su istaknuti ljudi miješane rase.“
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je i sama prihvaćala rasističke zakone, primjerice„Hrvati kao arijska rasa“, objavljivati suprotstavljene stavove bilo je prilično hrabro.
Na HIBZ se nisu odnosili tadašnji propisi o cenzuri sve do kraja 1944. godine.
Važnost Petog sveska Hrvatske enciklopedije
Fotografija: Biblos, Hrvatska enciklopedija V. svezak
Peti svezak Hrvatske enciklopedije je najtraženija hrvatska knjiga svih vremena. Naime,zbog velikog interesa tadašnje javnosti, prva četiri sveska, koja su izdana u razdoblju od 1940-1944 godine, otisnuta su u velikim nakladama.
Četvrti svezak je dotiskivan 1944. godine, dok je peti izašao iz tiska 02. svibnja 1945. godine, samo šest dana prije sloma NDH.
Partizani su nakon ulaska u Zagreb 08. svibnja 1945. godine uništili skoro sve primjerke petog sveska. Navodno je sačuvano svega 157 primjeraka enciklopedije.
Peti svezak ujedno je i posljednji, od prvobitno zamišljenih 12, jer je projekt prekinut. Kasnije su mnogi suradnici, a među njima i glavni urednik Hrvatske encikopedije Mate Ujević sudjelovali u izradi Opće enciklopedije JLZ i drugih izdanja Leksikografskog zavoda FNRJ koji je osnovan 1950. godine na poticaj Miroslava Krleže.
Danas nosi naziv Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i, među ostalim, od 1999. godine izdaje i novu Hrvatsku enciklopediju.
Pripremila: Marijana Matijević