J.D. Salinger povučeni buntovnik
„Ono što me doista očara je knjiga zbog koje, nakon što je pročitate, poželite da vam je njezin autor sjajan prijatelj kojeg možete nazvati na telefon kad god vam se prohtije.“
J.D. Salinger
Jedan od takvih autora zasigurno je i američki književnik J.D. Salinger. Rođen je 1919. godine u New Yorku kao dijete iz “nedopustivog” braka između rabinovog sina te majke koja je bila škotsko-irskog porijekla.
Njegov otac se bavio poduzetništvom, odnosno uvozom košer sira i mesa, a majka je, prije udaje, promijenila ime u Miriam kako bi udovoljila roditeljima budućeg supruga. Pisac je imao i osam godina stariju sestru Doris.
Iako je nedvojbeno bio vrlo inteligentan, Salinger i nije bio baš dobar učenik.
Kada je završio osnovnu školu obitelj ga je poslala na Vojnu akademiju koja je sličila školama iz kojih je Holden Caulfield, glavni lik romana Lovac u žitu, bio izbačen.
Nekoliko godina kasnije upisao se na Sveučilište u New Yorku, ubrzo odustao od studiranja, te, na očev prijedlog, preselio u Beč gdje se zaposlio u tvrtki za pakiranje mesa.
U to su vrijeme u Austriji nacisti dolazili na vlast, rat se činio gotovo neizbježnim, pa se u zadnji tren uspio vratiti u Sjedinjene Američke Države.
Aktivno je sudjelovao u Dugom svjetskom ratu, a bio je i jedan od vojnika koji su izvršili invaziju na Normandiju. Suborci su ga opisali kao hrabrog i istinskog heroja.
Salinger je, kao i mnogi drugi, iz rata izašao s velikom traumom. Naime, doživio je živčani slom, nakon kojeg je hospitaliziran, a detalji njegovog boravka u bolnici obavijeni su velom tajne.
Međutim, ono što se zna je to da je tijekom oporavka upoznao ženu po imenu Sylvia, Njemicu i vjerojatno bivšu pripadnicu nacističkog pokreta. Njih dvoje su se vjenčali, a brak je potrajao svega osam mjeseci.
Drugi put oženio se Claire Douglas, kćerkom istaknutog britanskog umjetničkog kritičara. Par je bio zajedno više od deset godina i dobili su dvoje djece.
Pisac je bio vrlo povučen, družio se s malim brojem ljudi i odbijao je davati intervjue. Uživao je u gledanju filmova, a loša ekranizacija njegove kratke priče „Ujak Wiggily u Connecticutu“ spriječila ga je da dozvoli filmsku adaptaciju svojih drugih djela.
Tijekom života Salinger je istraživao različite religije i alternativne prakse. Od hinduizma, zen budizma te kriya yoge do homeopatije i akupunkture.
“Muka mi je od toga da samo volim ljude. Želio bih upoznati nekoga koga bih mogao poštovati.”
J.D. Salinger
Književni stil
Salingerov „Lovac u žitu“, u trenutku kad je objavljen, bio je na glasu kao vrlo kontroverzna knjiga. Jedan od razloga koji govore u prilog tomu je upotreba psovki kojima se često služi Holden, glavni lik romana.
Iako danas riječi poput „prokletnik“ ili „kopile“ ne zvuče toliko intrigantno, pedesetih godina 20-og stoljeća takav je govor bio zabranjen u školama diljem svijeta. Štoviše, učitelji su ostajali bez posla zbog stavljanja te knjige na popis lektire.
Stil pisanja američkog književnika karakterizira osebujna upotreba dijaloga i fokus na unutarnji život nositelja radnje. Koristi svakodnevni jezik, rečenice obično variraju u dužini, te na taj način zapravo oponaša prirodne govorne obrasce.
Kraće rečenice donose trenutke uvida, a one duže opisuju tijek misli aktera, otkrivajući njihove unutarnje dijaloge i emocionalna stanja.
Također, Salinger ima sposobnost uvjeravanja, zbog čega se čitatelj vrlo lako poveže s likovima, bez obzira na to što njegovi protagonisti zapravo često razmišljaju potpuno drukčije od većine ljudi.
U konačnici, može se reći kako je pisac koristeći naizgled jednostavne narativne tehnike na papir prenosio najdublje čovjekove istine.
U svojim djelima istražuje sljedeće teme:
- prosvjetljenje
- duhovnost
- odrastanje
- otuđenost
- razočaranje
- potraga za smislom
Književna djela J.D. Salingera
Fotografija: Marijana Matijević
Lovac u žitu
Salingerova najpoznatija, u jednom trenutku u školama i zabranjena, knjiga. Glavni lik romana je osjetljivi šesnaestogodišnji Njujorčanin Holden Caulfield.
Mladić je vrlo slojevita osoba, istovremeno jednostavan i složen, pa je čitatelju teško formirati konačno mišljenje o njemu.
Holden je izbačen iz privatne škole koju je pohađao te odluči na tri dana otići u New York prije nego što se vrati kući i kaže roditeljima što se dogodilo. Luta po ulicama i susreće se s raznim živopisnim ljudima. Priča prati te dane provedene u velikom gradu.
Lovac u žitu je klasik koji govori o nevinosti, pripadnosti i gubitku, a nositelj radnje postao je ikona tinejdžerskog bunta diljem svijeta.
Fotografija: Marijana Matijević
Visoko podignite krovnu gredu, tesari/Seymour: uvod
Knjiga sadrži dvije odvojene novele, a obje se bave Seymourom, najstarijim sinom obitelji Glass.
U prvoj, pod nazivom „Visoko podignite krovnu gredu, tesari“, pripovjedač je Buddy, drugi najstariji sin koji dolazi na bratovo vjenčanje.
Međutim Seymour se ne pojavi na vlastitoj svadbi što zaprepasti sve okupljene. Na putu prema kući s propalog slavlja, tijekom vožnje u automobilu, gosti s mladenkine strane izražavaju nezadovoljstvo nedolaskom mladoženje i započinju kritičku raspravu o njegovom karakteru.
Buddy, koji se također nalazi u tom vozilu, pritaji se kako bi saznao što više informacija. Na kraju suputnicima ipak otkrije svoj identitet i odluči braniti brata.
U drugoj noveli saznajemo da je Seymour izvršio samoubojstvo. Ovaj dio napisan je u formi struje svijesti i govori o istočnjačkom religijskom misticizmu.
Devet priča
Fotografija: Marijana Matijević
Riječ je o zbirci od devet kratkih priča koje zadiru u složenost ljudske prirode.
1. Perfektan dan za banana-ribe
Priča govori o ratnom veteranu, Seymouru Glassu, koji se bori s posljedicama svojih iskustava.
2. Ujak Wiggily u Connecticutu
Radnja prati Eloise, ženu koja je nezadovoljna svojim životom i utjehu pronalazi u alkoholu. Kroz razgovor s Mary Jane, prijateljicom s fakulteta, otkriva razočaranje i žaljenje zbog neostvarenih snova.
3. Prije početka rata s eskimima
Pisac nam predstavlja dvije mlade žene koje se, unatoč razlikama, povezuju na temelju zajedničkog osjećaja otuđenosti.
4. Nasmijani čovjek
Kritika društva u kojem se ljudi, koji ne pripadaju visokoj klasi, moraju pretvarati da su nešto što nisu kako bi izazvali divljenje ostalih članova zajednice.
5. Dolje kod čamca
U ovoj priči pratimo složene obiteljske odnose.
6. Za Esme - s ljubavlju i mučninom
Vojnik pronalazi utjehu u nevinosti mlade djevojke usred strahota rata.
7. Lijepa usta i zelene mi oči
Ispričana je priča o nevjeri i prijevari. Pisac ovdje istražuje temu autentičnosti dok se likovi bore s vlastitim identitetom i maskama koje stavljaju u odnosima s drugima.
8. Plava faza De Daumier - Smitha
Glavni lik je mladi umjetnik koji pokušava pronaći svoje mjesto u kaosu koji ga okružuje.
9. Teddy
Zbirka završava s Teddyjem, dječakom koji posjeduje nevjerojatnu mudrost. Njegova razmišljanja o životu i smrti potiču čitatelja na introspekciju.
Franny i Zooey
Roman u dva dijela koji prati život dvoje najmlađih članova obitelji Glass. Franny je mlada, lijepa žena, u naoko idealnoj vezi s inteligentnim i samouvjerenim dečkom Laneom.
Sve se čini savršeno dok ne počnu razgovarati o stvarima koje su im zaista važne. U tom trenutku njihovi stvarni osjećaji počnu izlaziti na površinu.
Druga priča vodi nas u svijet disfunkcionalne obitelji Glass.
Kad Franny doživi živčani slom, odnosno krizu identiteta, njezin brat Zooey, mizantrop i genij, pomoći će joj da ponovno pronađe unutarnji mir.
Pripremila: Marijana Matijević