Milan Kundera: “Svatko čiji je cilj „nešto više“ mora očekivati da će jednog dana patiti od vrtoglavice.“

Milan Kundera rođen je 01. travnja 1929. godine u Brnu, današnja Češka. Otac mu je bio pijanist i muzikolog, a majka pedijatrica.

Pisac je odrastao okružen glazbom, književnošću i umjetnošću. Roditelji su prepoznali njegove talente te su mu usadili ljubav prema učenju. Volio je čitati i promatrati svijet oko sebe.

Odrastao je u politički nemirnim vremenima, koja su značajno utjecala na njega, pa je utjehu i inspiraciju pronalazio u djelima velikih književnika poput Dostojevskog, KafkeCamusa.

Prema nekim biografima Kundera je izuzetno teško donosio odluke u životu, a uzrok te neodlučnosti bio je u njegovom djetinjstvu, odnosno zahtjevnom ocu koji je u svemu tražio savršenstvo.

Drugi pak kažu kako je pisac obožavao svog oca te kako bi ga biografije u kojima je taj odnos drukčije prikazan strahovito povrijedile.

„Biti pisac znači otkriti istinu.“

Milan Kundera

Bolji poznavatelji lika i djela velikog književnika opisuju ga kao privatnu osobu s malim krugom bliskih prijatelja. Cijenio je samoću i kontemplaciju. 

„Istina, bio je vrlo zatvorena osoba, ali tko god ga je poznavao, bio je zadivljen njegovim humorom i životnom radošću. Ispričao nam je mnoge smiješne priče o svojim počecima u Francuskoj, često se rugajući sam sebi.“

Samuel Abrahám

Odlazak u Francusku

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Milan Kundera se entuzijastično, kao mladić, priključio Čehoslovačkoj komunističkoj partiji.

U nekoliko navrata ulazio je i izlazio iz Partije. Primjerice prvi put je izbačen 1950. godine zbog „antikomunističkog djelovanja“, a to iskustvo zapisao je u knjizi Šala. 

U međuvremenu je opet primljen u Partiju da bi konačno bio isključen nekoliko godina kasnije jer je sudjelovao u Praškom proljeću. 

Bez obzira na to što su nastojanja čeških intelektualaca da se zemlja demokratizira bila nasilno ugušena, Kundera je i dalje, kroz javno polemiziranje u medijima, nastojao reformirati tamošnje društvo. 

Na kraju je ipak odustao te je 1975. godine zajedno sa suprugom Verom emigrirao u Francusku. 

Komunistička vlast oduzela mu je državljanstvo i od tada se gotovo nije vraćao u domovinu, čak ni nakon pada Željezne zavjese. Zadnje romane napisao je na francuskom jeziku.

Prema kontroverznom članku objavljenom 2008. godine u jednom časopisu, a koji je navodno nastao na temelju policijskih izvješća, Kundera je 1950. godine obavijestio tajnu policiju u Pragu o tome da je zapadni špijun u gradu. 

Riječ je bila o 21-godišnjem češkom pilotu Miroslavu Dvořáčeku. Mladić je osuđen na 22 godine zatvora, od kojih je 14 odslužio u radnom logoru. 

Pisac je oštro odbacio navedene tvrdnje nazivajući ih lažima.

Književni stil

Fotografija: Teme koje Milan Kundera obrađuje u svojim djelima, Izvor: Marijana Matijević

Kundera vješto spaja elemente:

  • fikcije
  • autobiografije
  • filozofije

Likovi često lebde između ovozemaljske stvarnosti i uzvišenog svijeta ideja. Pisac koristi satiru kako bi prikazao totalitarne režime, a ljudsku prirodu dočarava povezujući ironiju i filozofski pogled na svijet. 

Knjige se čitaju s lakoćom, sve teče glatko, čine se pitkim štivom. Međutim zapravo u toj jednostavnosti krije se kompleksnost aktera i njihovih odnosa.

U osvrtu na Anu Karenjinu, remek-djelo Lava Tolstoja, Kundera je napisao: 

„Roman je imaginarni raj pojedinaca. To je teritorij gdje nitko ne posjeduje istinu, ni Ana ni Karenjin, ali gdje svatko ima pravo biti shvaćen, i Ana i Karenjin.“

Kunderina djela prevedena su na više od osamdeset svjetskih jezika, a osvojio je nekoliko prestižnih književnih nagrada.

Književna djela Milana Kundere 

Fotografija: Marijana Matijević

Šala

Knjiga se bavi svevremenskim temama ljubavi i požude kojima pisac pridodaje i temu sudbine.

Naime, nakon što Ludvik, slobodoumni mladić, djevojci iz razreda pošalje razglednicu na kojoj u šali piše „Optimizam je opijum za narod! Zdrava atmosfera smrdi na glupost! Živio Trocki!” život mu se nepovratno mijenja.

Izbačen je sa sveučilišta i iz Komunističke partije te osuđen na mnogo godina života u radnom logoru.

Nepodnošljiva lakoća postojanja

Vjerojatno najpoznatije djelo Milana Kundere. 

Pisac pripovijeda priču o mladoj ženi zaljubljenoj u uspješnog kirurga, ženskaroša koji je rastrgan između ljubavi prema njoj i ljubavi prema drugim ženama.

Roman govori o strasti, politici, nevjeri i idealizmu. 

“Svatko čiji je cilj „nešto više“ mora očekivati da će jednog dana patiti od vrtoglavice.“

Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja

Knjiga smijeha i zaborava 

Fotografija: Marijana Matijević

Roman je prvi put objavljen u Francuskoj 1979. godine. Nema jedinstvenu radnju, već je sastavljen od sedam relativno samostalnih dijelova.

Pisac istražuje oprečnosti poput težine i lakoće, javnog i privatnog, uma i tijela. 

Bavi se temom smijeha i sjećanja. Tvrdi kako postoje dvije vrste smijeha; anđeoski i demonski. Prvi proizvodi fanatizam, dok drugi rezultira skepticizmom. 

Što se tiče sjećanja, likovi se živeći u totalitarnom režimu, ovisno o situaciji, žele prisjećati ili zaboraviti.

Smiješne ljubavi

Riječ je o zbirci od sedam kratkih priča u kojima pisac progovara o prijateljstvu, ljubavi i seksu. 

Kundera na duhoviti način piše o erotskim odnosima među likovima, raznim umnim igrama kojima se ljubavnici služe te fasadi koju stavljamo kada pokušavamo nekoga impresionirati.   

Na kraju, u svemu tome, možemo ispasti smiješni baš poput klauna.

Knjiga je posljednje autorovo djelo na češkom jeziku. 

“Čovjek je odgovoran za svoje neznanje.”

Milan Kundera, Smiješne ljubavi

Oproštajni valcer

Jedan od najzabavnijih romana velikog književnika. 

Klima, proslavljeni jazz trubač, prima telefonski poziv u kojem mu mlada medicinska sestra s kojom je, nakon koncerta, imao jednonoćnu avanturu javlja da je trudna. Tu počinje zaplet.

Roman se bavi odnosima ljubavi i mržnje između osam različitih likova koji se okupe u malom lječilištu u Čehoslovačkoj početkom 1970-ih godina. 

“Nisam za nametanje sreće ljudima. Svatko ima pravo na loše vino, glupost i prljave nokte.” 

Milan Kundera, Oproštajni valcer

Identitet

Fotografija: Marijana Matijević

Kundera pripovijeda o intimnoj vezi između Chantal i njezinog neznatno mlađeg partnera Jean-Marca. 

Taj kompleksan odnos utječe na njihov osjećaj identiteta. Autor ne promišlja o identitetu kao o autonomnom entitetu, već smatra kako je oblikovan identitetima drugih i njihovim odnosom s našim vlastitim. 

Postoje trenuci u kojima ne prepoznajemo osobu preko puta nas. Identitet drugoga se briše, a istovremeno sumnjamo i u naš vlastiti.

To se često događa upravo ljubavnim parovima. 

 

Pripremila: Marijana Matijević

 

 

 

 

Top