Anđelković Džambo Ljubica: Tijelo otpora Satana Panonskog

Ljubica Anđelković Džambić: Tijelo otpora Satana Panonskog: Autodestruktivni body art u hrvatskoj umjetnosti performansa i izvedbenoj praksi

Tko je bio Satan Panonski? 'Onaj luđak' koji se rezao, punk legenda alternativne scene bivše države, multimedijalni umjetnik sklon ekstremima, čovjek s egzistencijalnog ruba, preteča queera, imitator GG Allina, šarmantni manipulator, brutalni ratnik ili beskompromisni borac za ideale?

Nitko iza sebe nije ostavio toliko urbanih legendi, nagađanja, kontroverzi, različitih interpretacija i polariziranih osjećaja od obožavanja do gnušanja. Mitologizacija njegovog lika odavno je prešla okvire jedne supkulture, a dan danas žestoke se rasprave oko njegova života i staralaštva vode na društvenim mrežama.

Pjesnik, body art performer, likovni i tekstilni umjetnik, vođa Punk Prisne Porodice koja je okupljala ekipu istomišljenika 'od Vardara pa do Triglava', sam je sebe identificirao ovako: „Po narodnosti prijatelj, po zanimanju punker“.

Ovim istraživanjem po prvi se put daju pregled, analiza i klasifikacija stvaralaštva multimedijalnog punk umjetnika Ivice Čuljka/Satana Panonskog. Žanrovsku raznolikost ovog opusa prate rubni i kontroverzan umjetnički status te izniman utjecaj životnih okolnosti na kreaciju umjetničkih radova, stoga se glavnoj temi pristupa interdisciplinarno i dvojako: u prvom se dijelu knjige cjelokupno stvaralaštvo razvrstava na književno stvaralaštvo, izvedbene vrste autodestruktivni body art, glazbeni performans i antimodni performans, te ostale vrste i žanrove (likovne radove i mail art, audio-dokudramu), a interpretacija se usmjerava na pronalaženje obilježja poetike otpora temeljene na estetici šoka te karakteristične umjetničke postupke kojima je moguće dokazati Čuljkov osviješten pristup stvaralaštvu.
U drugom dijelu istraživački pristup polazi od definiranja stvaralaštva Ivice Čuljka kao umjetnosti osobne traume i komunikacije vlastite istine, te sagledavanja njegove umjetničke pozicije kroz poziciju društveno stigmatizirane osobe. Nakon uspostave terminologije primijenjenog performansa, Čuljkovo se umjetničko djelovanje analizira kroz pripadnost u pet društveno marginaliziranih skupina: duševno neprilagođeni umjetnici, osuđenički status, queer status, pripadnost supkulturnom pokretu i stigma ratnika.
Završna istraživanja bave se pitanjem mitologizacije ovog umjetnika, Satanom Panonskim kao inspiracijom drugim umjetnicima, te se daje povijesni pregled izvedbi autodestruktivnog body arta u hrvatskoj umjetnosti performansa.