Franz Kafka genij koji nije vjerovao u svoj književni talent
Pisac Franz Kafka rođen je u Pragu 1883. godine u obitelji sa šestero djece koja je pripadala srednjoj klasi.
Nakon što su mu umrla dva brata, Kafka je postao najstarije dijete i do kraja života bio je svjestan te uloge.
Njegove tri mlađe sestre kasnije su izgubile živote u nacističkim logorima.
Djetinjstvo je proveo u samoći okružen dadiljom, kuharicom i sluškinjom. Patio je zbog prepuštenosti samom sebi, kao i zbog nedostatka emotivne povezanosti s roditeljima koji su većinu vremena provodili radeći u svojoj trgovini.
Franzov otac bio je iznimno autoritaran, a blaga majka nije bila dovoljno jaka da mu se suprotstavi.
Iako se pisac snažno poistovjećivao s majčinom rodbinom, zbog njihove duhovnosti, delikatne fizičke konstrukcije i melankolične naravi, s majkom nije bio blizak.
Odrastajući u takvim okolnostima Kafka se počeo povlačiti od vanjskog svijeta u svijet mašte.
Oba roditelja nisu imala razumijevanja za to što je njihov sin posvećen pisanju, smatrajući kako je riječ o neprofitnoj i „nezdravoj“ profesiji.
Odnos s ocem
Fotografija: Marijana Matijević
Kafkin otac bio je poslovan čovjek, usmjeren na stjecanje materijalnih dobara koji se u svom kućanstvu ponašao kao tiranin. Supruga ga je podržavala, pa su djeca, zbog takve obiteljske atmosfere, ispaštala.
Naime, pisac se cijeloga života osjećao potlačenim jer mu otac nije dozvoljavao da samostalno donosi odluke.
Nakon što je raskinuo zaruke s Felice Bauer, čemu je dobrim dijelom kumovao njegov otac koji nije podržavao tu vezu, Kafka se od njega potpuno udaljio.
U dobi od 36 godina napisao je pismo u kojem je prozvao oca za emocionalno zlostavljanje i stalno neodobravanje koje mu je obilježilo djetinjstvo.
Bio je to žestok izljev tjeskobe i razočaranja koje se gomilalo 30 godina.
Pismo je kasnije objavljeno u knjizi Pismo ocu.
„Da bih pobjegao od tebe, morao sam bježati i od obitelji, pa i od majke.“
Pismo ocu, Franz Kafka
Pisma zaručnici Felice Bauer
Susret budućih zaručnika dogodio se u kući Kafkinog prijatelja Maxa Broda 13. kolovoza 1912. godine u Pragu.
Prve dojmove Franz je zapisao u svoj dnevnik:
„Sjedila je za stolom. Koščato, prazno lice koje je otvoreno nosilo svoju prazninu. Golo grlo. Nabačena bluza. Gotovo slomljen nos. Plava, donekle ravna neugledna kosa, jaka brada.“
Ubrzo nakon upoznavanja Kafka joj je počeo svakodnevno slati pisma. Otvoreno je izražavao nezadovoljstvo kada mu Felice ne bi odmah odgovorila.
Tako ju je primjerice u jednom pismu kritizirao zato što ga je zanemarila, da bi već u drugom tražio oprost.
Kafkina pisma zaručnici, kojih ima više od 500, otkrivaju njegovu stalnu borbu između potrebe za emocionalnim i obiteljskim životom s jedne te zahtjeva za samoćom i pisanjem s druge strane.
Franz Kafka i Max Brod
Iako je i sam bio vrlo uspješan autor, Max Brod prvenstveno je ostao zapamćen kao najbolji prijatelj i biograf Franza Kafke.
Upoznali su se na fakultetu. Brod je držao predavanje o velikom filozofu Arthuru Schopenhaueru što je Kafku vjerojatno impresioniralo, jer mu je poslije prišao i otpratio ga kući. Otada su se viđali gotovo svakodnevno.
Max Brod pružao je podršku nepoznatom Pražaninu tijekom cijelog života, pokušavajući ga osnažiti te potaknuti da vjeruje u sebe i svoj književni talent.
Kafka mu je nakon smrti ostavio sva svoja djela s naredbom da ih uništi. Međutim Brod to nije učinio već ih je, uvjeren u njihovu veliku vrijednost za čovječanstvo, objavio te na taj način anonimnog pisca pretvorio u jednog od najvećih književnika svih vremena.
Fotografija: Marijana Matijević
Stil pisanja i književni utjecaj
Kafkin stil pisanja naizgled djeluje jednostavno, međutim riječ je o dubokim filozofskim djelima. Može se reći kako je ponekad potrebno više puta pročitati priču kako bi se razumjelo „što je pisac htio reći“.
Kafkini romani su metaforički i usredotočeni su na apsurdnost života. U svojim djelima pisac ulazi u umove protagonista, analizira njihovu psihu i motive zbog kojih se ponašaju na određeni način.
Likovi se često nalaze u bizarnim situacijama i u stalnoj su potrazi za smislom. Bez otpora prihvaćaju sudbinu.
Kafkin osebujni stil spaja:
- realizam
- ekspresionizam
- nadrealizam
Svojim radom utjecao je na brojne svjetske pisce, primjerice na egzistencijaliste Camusa, Sartrea, kao i na apsurdiste poput Becketta i Ionesca.
Djela Franza Kafke
Fotografija: Marijana Matijević
Proces
Riječ je o remek-djelu svjetske književnosti koje je objavljeno godinu dana nakon Kafkine smrti.
Proces je jeziva priča o Josefu K., uglednom bankovnom službeniku, kojem jednog jutra dva agenta neidentificirane agencije pokucaju na vrata. Uhićen je iz čista mira i mora se braniti iako nema nikakve informacije o tome zašto je optužen.
Roman je sinonim za apsurdne situacije u kojima se svatko može naći tijekom svog života. Ako se zatekne u okolnostima za koje nije kriv, niti postoji neko racionalno objašnjenje za njih, jedino što čovjek zapravo može učiniti je prihvatiti, kao i glavni junak Procesa, stanje u kojem se nalazi.
Preobražaj
Fotografija: Marijana Matijević
“Jednoga jutra, kada se Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u svojem krevetu pretvorio u golema kukca.”
Preobražaj, jedno od Kafkinih najpoznatijih djela, je priča o mladiću koji se preko noći neobjašnjivo pretvori u divovskog kukca.
Glavni lik je marginalac u vlastitom domu, obitelj ga mrzi i želi ga se riješiti kako ih ne bi osramotio. Za njih on ne predstavlja ništa više od običnog radnika koji ih uzdržava. Nakon preobrazbe, kada više ne može ispunjavati tu ulogu, postaje im samo veliki teret.
Gregor Samsa, suštinski otuđen čovjek, unatoč odbacivanju od strane najbližih i dalje zadržava empatiju te osjeća ljubav prema svojoj obitelji.
U romanu vlada atmosfera nesigurnosti, straha i tjeskobe.
Pismo ocu
Fotografija: Marijana Matijević
Kafka je pismo napisao u dobi od 36 godina, a u njemu opisuje težak odnos sa svojim narcisoidnim ocem. Franz ga se cijeloga života strahovito bojao, a u pismu je, u jednom trenutku, istaknuo kako je za to sam kriv jer je bio plašljivo dijete.
Autor priznaje duboki sram i otuđenost koju je osjećao tijekom odrastanja. Niti profesionalno, niti privatno nije mogao impresionirati bahatog i autoritarnog oca.
Veliki književnik patio je od kroničnog nedostatka ljubavi i prihvaćanja unutar vlastite obitelji.
Odnos s ocem obilježio je čitav Kafkin život te se na neki način oslikava u svim njegovim djelima.
Umjetnik u gladovanju
Knjiga se bavi temama otuđenja, umjetnosti i duhovnog siromaštva. Glavni lik, gladni umjetnik, suočava se s nerazumijevanjem svoje publike.
Njegova izvedba temeljila se na tome da sjedne u kavez, ne jede i tako provede 40 dana. To je, uz razdoblja oporavka, ponavljao godinama.
Umjetnik s vremenom postaje nezadovoljan i neshvaćen jer su gledatelji, odnosno društvo u širem smislu, sve manje zainteresirani za njegov nastup, a post doživljavaju kao oblik zabave.
Protagonistu je važno da mu se svi dive, a kad ga nadzornik predstave uvjeri da to i je tako, gladni umjetnik kaže kako ne bi trebali jer je on ionako postio samo zato što nije mogao pronaći hranu koju voli.
Amerika
Amerika je Kafkin prvi roman. Priča prati mladog imigranta Karla Rossmanna kojeg roditelji, nakon afere s obiteljskom kuharicom, za kaznu iz Praga pošalju preko oceana.
Dobroćudni mladić u novoj, neprijateljski raspoloženoj, sredini pokušava pronaći svoje mjesto.
Ulaže u obrazovanje, trudi se i radi, međutim bez uspjeha. Trpi nepravdu. Obećana zemlja nije mu naklonjena.