Sažetak
Ole Martin Hoystad: Kulturna istorija duše
Većina ljudi vjeruje da ima dušu, ali je malo tko u stanju objasniti što je ona, osim što će reći da je to nešto osobno i unutrašnje. Dušu svakodnevno srećemo u govoru: znamo za čiste, dobre i proste duše, za duševne i bezdušne ljude, za one koji su izgubili ili prodali dušu, prolazimo kraj zgrada koje je netko podigao „za dušu“ (zadužbine), prije nego što se rastao s dušom, neki podižu tužbu protiv onih za koje vjeruju da su nanijeli bol njihovoj duši, a drugi idu onima koji se profesionalno brinu o duši, trude se spoznati njezine tajne i dubine, očuvati njezino zdravlje i otklone bolesti duše. Duša je sveprisutna, od crkvi i škola do sudnica i bolnica, a ipak je njezino značenje teško odredljivo. Jesu li riječ samo o slikovitim jezičnim izrazima, metaforama za vlastite osobine, ili riječ „duša“ upućuje na nešto što je stvarno i esencijalno, na zasebnu dimenziju u čovjeku ravnopravnu s razumom, osećajima ili sviješću?
Onoliko često koliko dušu srećemo u svakodnevnom govoru, toliko često je srećemo i u religijama, filozofiji i književnosti. Duša je bila prizma kroz koju se čovjek i ljudski život promatrao i objašnjavao. Sokratov poziv Atenjanima da se brinu za svoju dušu, i kršćanska poruka o očuvanju i spasenju duše jesu osnova za sliku o čovjeku u zapadnoj kulturi. Usprkos ogromnom značaju i prisutnosti pitanja duše, profesor Ule Martin Hejstad se upustio u kulturnu arheologiju duše, u pokušaj prikazivanja njezinog poimanja i definiranja počevši od antike pa do današnjih dana, u opisivanje njezinog djelovanja u djelima važnih filozofa i književnika, u pokušaj da objasni njezine neodredljive, nematerijalne i mistične strane i da odgovori na pitanja je li ona i dalje neophodna dimenzija naše antropologije i samopoimanja. „Kulturna povijest duše“ se osvrće i na shvaćanje duše u drugim kulturama, naročito u budizmu i u islamu, gdje sudbina duše u ovom i budućem životu igra bitnu ulogu i gdje je ona motivirajući politički faktor.
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.