Sažetak
Rasprava o opštoj istoriji
"Rasprava o opštoj istoriji" klasično je djelo filozofije povijesti. Pisana je za potrebe školovanja Velikog Dofena, sina Luja XIV, u vrijeme kada je Bossuet radio na dvoru kao odgajatelj. Dužnosti tutora bile su, među ostalim, sastavljanje knjiga iz oblasti filozofije, povijesti i religije, u kojima bi bilo sistematizirano neophodno znanje koje bi budući kralj Francuske trebao imati. Pored "Rasprave o opštoj istoriji", najvažnija djela ovog autora iz razdoblja tutorstva na dvoru su Traité de la connaissance de Dieu et de soi-même (1677) u kojoj Bossuet govori o prirodi Boga i prirodi čovjeka te Politique tirée de l'Écriture sainte (1679) u kojoj se opisuju osobine, prava i dužnosti kraljevske obitelji.
Bossuetova "Rasprava o opštoj istoriji" nastoji rasvijetliti velike povijesne događaje u ključu Svetog pisma i zato ona započinje Stvaranjem svijeta. Analizirajući osobine velikih povijesnih ličnosti, vladara i vojskovođa, Bossuet klasificira vrline i mane koje utječu na sudbine carstava, detaljno opisujući uzroke njihovog pada. Iako je glasio kao dogmatičar kojem su moralne pouke izuzetno važne, ne znači da će se čitatelji suočiti sa suhoparnom teološkom raspravom. Naprotiv, način na koji Bossuet pripovijeda o događajima je živ te obiluje lucidnim, na pojedinim mjestima, gotovo pjesničkim zapažanjima.
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.