Fisković Cvito: Spomenička baština Boke Kotorske

Name: Spomenička baština Boke Kotorske
Price: 24.00 EUR
Availability: InStock
Author: Fisković Cvito

€ 24,00

Besplatna dostava u RH za narudžbe veće od 70 €

Osnovne informacije

Autor: Fisković Cvito
Nakladnik: Matica hrvatska
Dostupnost: Dostupno
Stanje: Odlično
Šifra: 19100

Opcije dostave

GLS Croatia

5€

Dostava

0€

Osobno preuzimanje u antikvarijatu

0€

GLS paketomat

3€

Načini plaćanja

Platite prilikom preuzimanja

CorvusPay

Općom uplatnicom / Virmanom / Internet bankarstvom

Gotovinom prilikom pouzeća

Opis

Spomenička baština Boke Kotorske

Fisković Cvito

Sažetak

Cvito Fisković:Spomenička baština Boke Kotorske

Fiskovićevi tekstovi, objedinjeni u knjizi "Spomenička baština Boke kotorske", koje je autor objavio u raznim časopisima i zbornicima, u razdoblju od 1941. do 1986., rekonstruiraju duhovnu i životnu realnost bokokotorskog zaljeva, od srednjeg vijeka do početka 19. stoljeća.

Prva autorova bokeljska tema bila je krstionica iz 8. stoljeća u kotorskoj katedrali sv. Tripuna. Fisković tu krstionicu smatra rijetkim spomenikom te vrste iz onoga razdoblja kad su umjetnici povezali umjetnost kasne antike s umjetnošću ranoga srednjeg vijeka.

Od najstarijih naših krstionica s kraja 8. ili početka 9. stoljeća sačuvala se tek ninska krstionica na kojoj je uklesano ime kneza Višeslava i čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Fiskovićeva opširna studija "O umjetničkim spomenicima grada Kotora", objavljena prvi put 1953., uvrštena na početak knjige, smatra se najzaokruženijom cjelinom u kojoj su obrađeni svi segmenti umjetničke baštine Kotora, posebno katedrala sv. Tripuna.

"Fiskovićeva metoda unakrsnog opisivanja i vještina da pomoću detalja obasja cjelinu prošlosti, mogla bi biti ogledni primjer da se predoči punina života u danas avetinjski pustom Perastu, razvalinama dobrotskih palača i crkava, zapuštenom Prčanju", piše priređivač knjige Radoslav Tomić u uvodnom tekstu "Boka kotorska u djelu Cvita Fiskovića".

Kao povjesničar umjetnosti, osim umjetničkoga blaga, Fisković se bavio pomorskim temama - borbom Bokelja s gusarima i Turcima, sukobom Peraštanina Josipa Bronze s alžirskim ratnim brodovima, dolaskom Rusa u Perast na izučavanje pomorskih vještina, zatim narodnim običajem "gađanja kokota" u Boki, Budvi, Dalmatinskoj zagori i Orebićima.

Gađanje puškom ili topom živoga pijevca pričvršćenog na dasci sred morskih valova javilo se prvi put u Perastu 1754., prigodom proslave stogodišnjice pobjede na Turcima 15. svibnja 1654.

Posljednji je rad u Fiskovićevoj knjizi "Boka kotorska u akvarelima Fedora Karacsaya iz prve polovice 19. stoljeća". Taj austrijski pukovnik izradio je stotinu akvarelnih crteža, među kojima su najbrojniji Boke kotorske, i oni, po Fiskovićevoj ocjeni, imaju "za našu kulturnu povijest poseban značaj".

"Ti akvareli zvog svog kolorita spadaju među najstarije obojene prikaze Boke kotorske i nekih dalmatinskih priobalnih gradića", napominje Fisković.

#Fisković Cvito