Erwin Schrodinger: Priroda i Grci
Predavanja održana 24., 26., 28., i 31. maja 1948. godine na Univerzitetskom koledžu u Londonu Erwin Schrodinger bio je jedan od posljednjih velikih znanstvenika za kojeg bi se, bez zadrške, moglo reći da je bio i filozof. Kako, međutim, razlikovati znanstvenika i filozofa? Ta nam se razlika, intuitivno, čini jasnom sve dok ne pokušamo utvrditi njezin sadržaj. Tada nastaju problemi. Schrodinger, međutim, pokazuje kako se razlika sastoji u stupnju formalizacije jezika. Znanstvenik se služi visokoformaliziranim, specijalističkim jezikom (matematika je takav jedan jezik), dok filozof, ma koliko njegova teorija bila komplicirana, govori svakodnevnim jezikom. U svojim predavanjima iz 1948. godine, naslovljenim Priroda i Grci, Schrodineger je napustio svoju „prirodnu sredinu“, dakle jezik znanstvenika (premda ne sasvim: ubaci tu i tamo po koju formulu), i okrenuo se filozofskom jeziku, iako je, u osnovi, radio istu stvar: nastojao prodrijeti u prirodu i njezine zakone. Upravo taj spoj znanstvene invencije i filozofske radoznalosti doveo je do originalnog i živog pristupa starim Grcima i njihovim genijalnim uvidima.