Sažetak
Michael Frede: Slobodna volja
Poreklo pojma u antičkoj misli Godine 1997-1998. Michael Frede je na Berklyju (Kalifornija) održao šest predavanja o slobodnoj volji, koja su, potom, pretočena u knjigu "U minucioznom izvođenju" koje se oslanja na klasične tekstove Platona, Aristotela, na radove grčkih i rimskih stoika, potom Plotina i ranih kršćanskih filozofa Origena i svetog Augustina, Frede istovremeno polemizira i s utjecajnim suvremenim radovima o pojmu volje, pokazujući da se (kao što je poznato), vrag krije u detaljima i nijansama. Pojam volje počinje se formirati u grčkom stoicizmu, u trenutku kada polis upada u krizu i kada se način života koji su proslavili Platon, Aristotel i grčki tragičari – mijenja. Naša sloboda da pravimo izbore odjednom se usložnjava, stoici utvrđuju da postoji unutarnji (nepolitički) život, a filozofi otkrivaju da se iza pukog htjenja nalazi jedna temeljnija struktura koja nije ni sasvim racionalna, niti je sasvim iracionalna, ali je slobodna. To je volja. Kao ključna figura u teoriji volje pojavljuje se upravo Augustin, ali će Frede primjetiti da, uprkos izvjesnim novim uvidima, ovaj veliki mislilac ipak ostaje zarobljenik teoloških perspektiva u kojima je vrhunski pokretač božanska, a ne ljudska volja. Volja će se morati strpiti još nekih tisuću godina da bi, sa modernim dobom, oslobođena božje sjenke najzad postala slobodna.
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.