Sažetak
Mijo Bzik: Ustaška borba
Vrlo rijetko!
Mijo Bzik bio je jedan od najodanijih Pavelićevih ljudi. Rodio se 1907. u tadašnjoj Mučnoj Rijeci (danas je to samo naziv željezničke stanice za mjesta Velika Mučna i Reka) kod Koprivnice te je završio staklorezački zanat. Politikom se počeo baviti 1928. kao jedan od osnivača Hrvatskog domobrana, lista Hrvatske pravaške republikanske omladine. Zbog organiziranja ilegalnih grupa zatvoren je i 1931. osuđen na kaznu zatvora koji je već izdržao u pritvoru pa je oslobođen. Izlaskom iz zatvora emigrira u Mađarsku i dolazi k ustašama na Janka-pusti. Potom odlazi u Italiju gdje postaje urednik i tiskar listova Grič i Ustaša, a 1934. Pavelić ga u Torinu imenuje poglavnim pobočnikom upravnih poslova u GUS-u. U rujnu te godine Pavelić ga je poslao u Mađarsku, gdje je izabrao tri atentatora za za napad na kralja Aleksandra u Marseilleu. Proglašenje NDH Bzik je dočekao u talijanskom izbjeglištvu. Zadnje boravište bilo mu je u Firenzi, iz koje je s Pavelićem 12. travnja 1941. otputovao prema Trstu. Tamo ih je čekalo 235 drugih emigranata te su potom svi zajedno došli u Zagreb u zoru 14. travnja. Bzik je u Zagreb došao u činu ustaškog poručnika te je odmah nakon uspostave ustaške vlasti postavljen za organizatorno-nadzornog povjerenika GUS-a s dužnošću ispitivanja ispravnosti rada ustaških dužnosnika u provinciji. Poglavnim je pobočnikom imenovan 9. srpnja. U Zagrebu je stanovao u današnjoj Ulici Andrije Hebranga kbr. 2 (tada Ulica kraljice Jelene), zajedno s obitelji M. Vutuca. Početkom 1942. postao je povjerenik za novinstvo pri Predsjedništvu Vlade NDH, s osobitim naglaskom na suradnji s talijanskim fašističkim atašeom za tisak u Zagrebu Bertonijem.Cijelo vrijeme rata radio je i kao urednik službenoga ustaškog glasila Ustaša te čuvar cjelokupne emigrantske dokumentacije. Izdao je tri knjige. Godine 1942. objavio je knjige “Ustaška borba od prvih dana ustaškog rada do Poglavnikova odlaska u emigraciju. Počeci i bit Ustaškog pokreta” te “Ustaška pobjeda u danima ustanka i oslobođenja”, a 1944. izdao je knjigu “Ustaški pogledi”. Istodobno je 1942. godine prikupio, uredio i komentarima popratio Pavelićeve političke govore u brošuri “Putem hrvatskog državnog prava”. Sve te knjige danas se mogu naći u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Pri povlačenju iz Zagreba 5. svibnja 1945. u Velikoj je Gorici potpuno spalio uredništvo lista Ustaša i svu arhivsku dokumentaciju iz emigracije, koja je do tada bila u skloništu u bolnici na Rebru. Preko Celja se kao zapovjednik PTB-a uputio kamionima prema austrijskoj granici, ali su ga zarobili partizani kod Bleiburga 15. svibnja i vratili u Zagreb. Od 8. do 11. lipnja saslušavali su ga službenici Ozne za Hrvatsku.Bziku je sudio Vojni sud u Zagrebu 20. lipnja. Osuđen je na smrt vješanjem, a presuda je izvršena sljedećega dana.
Podijelite iskustvo i pomozite drugim čitateljima pri odabiru.
Ottimo in tutto! Libreria raccomandata.
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.
