Rismondo Vladimir: Lastovski statut

Lastovski statut

Rismondo Vladimir

Lastovski statut

urednik: Vladimir Rismondo;

Knjiga Lastovskog statuta iz 1310. godine s njegovim izmjenama i dopunama tijekom stoljeća, jedinstven je primjer pravnog života jedne naše male otočke autonomne komune unutar druge naše komune, kasnije države – dubrovačke, u sklopu koje je Lastovo bilo od sredine XIII. stoljeća do prestanka Republike 1808. godine. Njegove su odredbe utvrđivale organizaciju i funkcioniranje komunalne vlasti, te društvene odnose među samim otočanima. Statut je pisan arhaičnim talijanskim i tek neznatno latinskim jezikom. Prožet je riječima slavenskog korijena jer je stanovništvo Lastova hrvatsko još od samog doseljenja, što potvrđuju i prezimena gotovo svih njegovih vijećnika navedenih u Statutu. Zahvaljujući prijevodu na hrvatski jezik  iz 1994. godine A. Cvitanića, kojeg je za ovo izdanje revidirala Nella Lonza, svatko može razumjeti kako su Lastovci uspjeli sačuvati svoju agrarnu samostalnost i svoj patrijarhalni način života izbjegavši kmetsku ovisnost kojoj su podlegli seljaci dubrovačkog kopnenog područja. Pri tome oni ipak nisu odbijali prihvatiti ona rješenja, dubrovačka i strana, koja su unapređivala rad njihovih komunalnih organa, otočko gospodarstvo i život vlastite zajednice.