Sažetak
Vladimir Solovjov: Islam, judaizam, hrišćanstvo
Godina 750. n.e. bila je podjednako zloslutna za dvojicu vladara koji su, u nepomirljivom neprijateljstvu, dijelili tadašnji povijesni svijet. "Samodržac Romeja", Justin II i "Car careva", Hozroj Anuširovan, u Ktezifonu, dobili su, obojica, u različitim oblicima, strašna upozorenja.
Saveznici Bizanta, Abisinci, podržani afričkim slonovima, krenuli su iz Jemena prema Jatribu, a zatim ka Perzijskoj granici. U Bizantu su znali za taj poduhvat i očekivali su mnogo od njega. Ali putem od Jemena do Perzije, nije se mogao zaobići glasoviti grad Meka. Nadmoć organizirane vojne sile bila je na strani Abisinaca i, što je najvažnije, afrički slonovi dovodili su do užasa nenavikute Arape. Dojam je bio toliko strašan da je ta godina ušla u povijest kao Godina slona. Abisinci su opkolili sveti grad, ali je već prve noći u njihovom taboru zavladala je strašna i nepoznata bolest, od koje je većina ljudi umrla, a ostali su tijekom bijega u Jemen pobijeni od strane beduina. Grčki Imperator je bio ogorčen. Premda je perzijski car vratio vlast u Jemenu, te noći, u njegovom hramu razbijene su svete posude, a vječna vatra - simbol vrhovnog boga Iranaca - iznenada se ugasila.
Iste te godine, "Godine slona", u siromašnom domu prašnjave Meke, rodio se dječak Muhamed, kojem je bilo suđeno da objedini narode Istoka i završi tisućugodišnji sukob grčkog i perzijskog carstva, rušenjem i jednog i drugog...
Tri priče, o tri najveće svjetske religije, iz pera filozofa, teologa, i jednog od najvećih autoriteta Rusije, Vladimira Solovjova.
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.