Vera Horvat-Pintarić: Vjenceslav Richter
Usporedno hrvatski tekst i engleski prijevod fotografije: Branko Balić, Marija Braut, Tošo Dabac, NenadGattin, Aleksandar Karolyi, Mitja Koman, Milan Pavić, Zlatko Zrnec Vjenceslav Richter , hrvatski arhitekt, kipar i slikar (Drenova, 8. IV. 1917 – Zagreb, 2. XII. 2002). Diplomirao arhitekturu 1949. na Tehničkome fakultetu u Zagrebu. Suosnivač skupine EXAT 51 (1950), Studija za industrijsko oblikovanje – SIO (1956) i Centra za industrijsko oblikovanje – CIO (1963) u Zagrebu. U svojim teorijskim radovima o urbanizmu (Sinturbanizam,1964; Heliopolis, 1968) te kiparskim (Sistemska plastika, 1963; Reljefometar, 1964) i slikarskim ostvarenjima (Sistemska grafika, 1973) dosljedno je provodio načela likovne sinteze konstruktivizma i funkcionalizma. Autor je izložbenih paviljona u Bruxellesu (1958) i Milanu (1964), robne kuće u Blatnici (1978) i više obiteljskih kuća (Rabuzin u Ključu, 1979; Jeličić u Zagrebu, 1985; Klinar u Puli, 1988). Bavio se uređenjem interijera (Kazališna kavana u Zagrebu, 1970) i scenografijom (S. S. Prokofjev, Vjenčanje u samostanu, 1959; R. Strauss, Elektra, 1981). U njegovoj kući u Zagrebu od 1997. nalazi se Zbirka Richter. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo ((1992).