Mercator Gerhard: Slavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte

Slavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte

Mercator Gerhard

Gerhard Mercator: Slavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae / Zemljovid Slavonije, Hrvatske, Bosne i dijela Dalmacije

Mercatorov zemljovid Slavonije, Hrvatske, Bosne i dijela Dalmacije nakon što je prvi put objavljen 1589.g., u Nizozemskim je atlasima doživio čitav niz izdanja. Izdanja se meðusobno razlikuju samo po oblikovanju kartuša. Ovo je izdanje objavljeno u Blaeovom "Atlas Novus" iz 1648.g. Kao i većina nizozemskih zemljovida toga doba i ovaj zemljovid prikazuje Hrvatske zemlje u ne sasvim pouzdanim srednjovjekovnim granicama. Granica Hrvatske prema Bosni ucrtana je nešto istočnije od rijeke Une, granica Dalmacije pomaknuta je daleko u zaleðe pa se čitava Hercegovina našla u njezinu okrilju. Zagreb je označen 2 puta, jednom kao Agram i drugi puta kao Zagreb. Zemljovid je ukrašen grbovima Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Naslov zemljovida nalazi se u desnom gornjem uglu zemljovida u ovalnoj kartuši. Mjerilo je izraženo u germanskim i talijanskim miljama.

Gerhard Kremer, poznatiji kao Gerhard Mercator (1512-1594.) je osim Orteliusa, najpoznatiji nizozemski kartograf. Za razliku od svojih nizozemskih suvremenika svoje atlasne karte izraðivao je sam. Općenito, borio se protiv prepisivanja tuðih zemljovida i korištenja deskriptivnih izvora te se zauzimao za matematičku i geodetsku osnovu zemljovida. Godine 1569. izdao je zemljovid svijeta u novoj Mercatorovoj projekciji, što će ujedno biti njegova najveća zasluga u razvoju kartografije. Kompletan Mercatorov atlas objavljen je 1595 od njegovih nasljednika pod nazivom "Atlas sive Cosmograficae". Tom je atlasu prethodilo više manjih zbirki karata objavljenih za Mercatorova života. Osobito su vrijedne njegove karte Novoga svijeta u kojima je ocrtavao nova otkrića. No, interes Mercatora bio je usmjeren na zapadnu Europu i Novi svijet. Za hrvatske zemlje zbog ratnih prilika uglavnom koristi brojne starije izvore što se osobito vidi po ucrtanim srednjovjekovnim granicama i županijama. Njegovi zemljovidi "Slavoniae, Croatiae, Bosniae cum Dalmatiae" i "Karstia, Carniola, Histria, Windorum Marchia" prikazuju sliku Hrvatskih zemalja prije prodora Turaka. Njegov atlas doživio je 40-tak izdanja.