Čaplovič Ján: Slavonien und zum Theil Croatien. Ein Beitrag zur Völker- und Länderkunde. Theils aus eigener Ansicht und Erfahrung (1809 - 1812), theils auch aus späteren zuverlässigen Mittheilungen der Ins

Johann Csaplovics: Slavonien und zum Theil Croatien. Ein Beitrag zur Völker- und Länderkunde. Theils aus eigener Ansicht und Erfahrung (1809 - 1812), theils auch aus späteren zuverlässigen Mittheilungen der Insassen I - II

Prvo izdanje. Dva sveska (na naslovnicama navedeno Erster Theil, Zweiter Theil, no autor u predgovoru navodi da se radi o svescima (Band), a ne dijelovima). Sadržaj pojedinog sveska na kraju sveska. Bilješke ispod teksta. Nekoliko ilustracija u tekstu. Višestruko preklopljeni list s tablicom Allgemeine Tabelle der Volksmenge der Griechisch-Nichtuniirten in ungrischen Landen, nach der Conscription vom Jahre 1797. u drugom svesku između str. 70 i 71. Autor je na ideju za pisanje knjige o Slavoniji došao tek kad se vratio kući s višegodišnjeg boravka (rujan 1809. - svibanj 1812.) u Slavoniji. Velik je dio sadržaja knjige prije njezina tiskanja objavio u časopisima, moleći pritom čitatelje za ispravke mogućih nedostataka. Autoru su mnogo pomogli i pojedinci koje je upoznao tijekom boravka u Slavoniji, a s kojima je održavao korespondencijom održavao kontakt. Prvi se svezak, uz uvodne napomene i sjećanja na put od Banske Bystrice do Pakraca, sastoji od tri dijela: u prvom autor daje pregled glavnih prirodnih, zemljopisnih i povijesnih značajki Slavonije, u drugom pregled gradova, značajnih sela i toplica te povijesni mjestopis Slavonije, dok u trećem opširno opisuje slavonski puk, knjegove osobine, jezik, moral, način života i slično. Drugi je svezak podijeljen na sedam poglavalja: u prvim dvama, koja zauzimaju više od dvije trećine sveska, autor opisuje pravoslavnu Crkvu i njezino školstvo u Slavoniji, u sljedeća četiri poglavlja piše o književnosti i srpskim književnicima u Slavoniji, civilnom sudstvu, Vojnoj krajini i blizini Osmanlija. Posljednje je poglavlje pregled kulturne situacije u Slavoniji. Autor je ovo djelo pisao bez ikakvih literarnih ambicija, nastojeći čitatelja zaokupiti isključivo sadržajem, dakle opisivati i informirati.
Regije: Slavonija, Hrvatska
Zemljovid: nema

Csaplovics, Johann v.

Ján Čaplovič de Jeszenova (Horné Príbelce, 22. 9. 1780. – Beč, 29. 5. 1847.) – slovački etnograf, pravnik i publicist. Studirao pravo, kojim se i bavio u Banskoj Bystrici u državnoj službi do 1808. godine, kada se seli u Beč te tamo radi u Ugarskoj dvorskoj kancelariji. U rujnu iduće, 1809. godine seli se u Pakrac, gdje je živio do svibnja 1812. i radio kao biskupski inspektor. Godine 1813. stupa u službu grofa od Schönborna, da bi se naposljetku vratio u državnu službu. U slobodno se vrijeme bavio etnografijom, topografijom i geografijom. Bio je sudionik slovačkog nacionalnog pokreta te zagovornik liberalnog razvoja nemađarskih narodnosti u okviru očuvanja Ugarske. Napisao 31 knjigu te više od 400 članaka u raznim časopisima. Od 1814. član Carsko-kraljevskog prirodoslovnog društva u Beču, a od 1815. strani član Prirodoslovnog društva u Halleu. Pisao na njemačkom, latinskom, slovačkom i mađarskom jeziku.