Sažetak
Grga Novak: Povijest Splita I-IV.
Na formiranje i razvoj Splita djelovala je i njegova blaga klima koja je utjecala na stvaranje njegove poljoprivrede, a i na izgradnju samoga grada. Srednja januarska temperatura od 6,8°C i srednja julska temperatura od 25,6°C omogućuju ne samo gajenje vinove loze, nego i smokve, masline, rogača, pa i paoma, limuna, naranača, agava i oleandra, dok ružmarin, primorski bor, čempres i brnistra divlji rastu. Ta klima omogućuje čovjeku duži boravak na otvorenom, a istovremeno određuje i način gradnje kuća. Južina i bura, vjetrovi koji duvaju češće zimi, u rano proljeće i kasnu jesen, uvjetovali su izgradnju njegovih kuća i njegove luke, dok je maestral uvijek ublažavao i ublažuje ljetnu žegu. Snijega u Splitu gotovo i nema, a ako ponekad, što je vrlo rijetko, padne, brzo se otopi. Ni kiša nema obilato, a sunce šija u Splitu oko 2700 sati na godinu, što je znatan broj ako to usporedimo s Rimom gdje ono šija oko 2400 sati. Oborine iznose u Splitu oko 860 mm.
Tlo na kojem se Split nalazio i na kojem se on danas još uvijek nalazi jest triaski vapnenac, a takvo je i brdo Marjan, za koje se često tvrdilo da je vulkanskog porijekla. Unutar toga vapnenca nalaze se veliki slojevi tupine koja se počela iskorištavati tek u XIX stoljeću. Jedna važna pojava je sumporno vrelo, koje se isto tako tek u XIX stoljeću počelo iskorištavati u zdravstvene svrhe, ali nije isključeno da je ono bilo i u rimsko doba upotrebljavano.
Brojne crno-bijele ilustracije na kraju svake knjige.
*knjiga ima opasku prijašnjeg vlasnika
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.