Burkhart Jakob: Povest grčke kulture I-IV

Jakob Burkhart: Povest grčke kulture I-IV

SVEZAK I Prihvaćajući da povijest grčke kulture bude predmet akademskog tečaja, unaprijed izjavljujemo da je taj tečaj test i da će uvijek to ostati, te da će docent ovdje uvijek biti i ostati student i suradnik; istovremeno, unaprijed skrećemo pozornost na činjenicu da on nije filolog, pa bismo mu trebali oprostiti neke filološke pogreške. Očito je da je naš tečaj prvenstveno povezan s tečajem grčkih starina i tečajem grčke povijesti, te bi njegov zadatak sada trebao biti razgraničen od njihovog.

SVEZAK II Grčka religija ima takvu snagu da predstavlja veliki i neiscrpni predmet istraživanja i intuicije, i vjerojatno će to ostati još dugo vremena. Nije samo religija jednog od najvažnijih naroda svih vremena, već je i najpoznatiji i najpoučniji politeizam antičke povijesti. Također, moguće ga je temeljito obraditi samo u njegovoj povezanosti i suprotnosti s drugim politeizmima antičkog svijeta, kao i s politeizmima Germana, Slavena i Kelta. Ovdje bismo se ograničili na jednu jedinu stranu te pojave: naime, na pitanje što su ta religija i ti bogovi bili Grcima u povijesnim vremenima. Ovdje ćemo se samo ukratko pozabaviti time kako je nastao, odakle je došao, pa naši prijedlozi neće izlaziti iz okvira diletantskog mišljenja.

SVEZAK III U trećem svesku poznate Povijesti grčke kulture Jakoba Burkharta govorimo o likovnoj umjetnosti među Grcima, o grčkoj filozofiji i govorništvu, poeziji i glazbi. Burkhart nas vodi na putovanje kroz antičku Grčku kroz svoje izvanredne zapise i detaljne slikovne prikaze svakodnevnog života Grka. Već iz sadržaja možemo vidjeti da nas čeka uzbudljiva priča o ovom velikom narodu, začetniku moderne civilizacije: 1. Likovna umjetnost (Buđenje umjetnosti; Žanrovi umjetnosti; Filozofi, političari i umjetnost); 2. Poezija i glazba (Antika; Poezija u heksametru; Glazba; Poezija izvan čistog heksametra); 3. O filozofiji, znanosti i govorništvu (Potpornici i prepreke; Raskid s mitom; Govorništvo; Slobodna osobnost; Znanstveno istraživanje; Povijest i znanje o narodima).

SVEZAK IV Četvrti i ujedno posljednji svezak Povijesti grčke kulture Jakoba Burkharta počinje s prikazom grčkog shvaćanja fizičke ljepote. Naime, iz grčke umjetnosti nije moguće saznati o fizičkom izgledu grčkog čovjeka, jer je on uvijek bio predstavljen kao „poseban, idealno sabran“. To dokazuje što se smatralo uzvišenim i divnim, ali i da se određeni Grci ističu svojom ljepotom, poput Jonjana. Također, Aristotel u svojoj Politici piše o idealnoj ljepoti, npr. kakav je nos prihvatljiv da bi se nazvao „lijepim“. Koliko je Grcima bila važna fizička ljepota pokazuje i činjenica da nije bilo zabranjeno moliti se bogovima za nju.