Sažetak
Valentin Vasiljevič Sedov: Sloveni u ranom srednjem veku
Rani srednji vijek predstavlja prijelomnu fazu u povijesti slavenstva. Europa je u osvit srednjeg vijeka bila podijeljena na dva potpuno različita svijeta. Antički, u to vrijeme već kršćanski svijet s visoko razvijenom kulturom, naprednim zanatstvom i uređenim gradovima, naseljenim prvenstveno Grcima i Rimljanima, te drugi, onaj veći, koji su činili barbari sa svojim poganskim običajima i pogledima na svijet koji nije poznavao ni gradski život ni državnost. Razlike između ova dva svijeta bile su ogromne.
Rani srednji vijek iz korjena mijenja ovu situaciju. Velika seoba naroda ili velika migracija Slavena s početka ovog razdoblja izbrisali su granice i srušili zid između antičkog i barbarskog svijeta. Slijedom toga „barbarima” je pružena prilika da upoznaju dostignuća rimsko bizantske civilizacije i da postave temelje za novu evropsku kulturu. Na povijesnu scenu stupaju nove snage. U ranom srednjem veku stvorena je nova etnička karta Europe. Počele su se formirati etnojezične zajednice koje su trajale tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, a koje postoje i dan danas.
Uporedno s formiranjem zasebnih naroda u većem dijelu Europe nastajale su i države. To je također bilo vrijeme pojave i razvoja prvih ranosrednjovijekovnih gradova koji su kao snažan impuls za jačanje državnosti, rast ekonomije, razvoj kulture, arhitekture, umjetnosti i duhovnog života višestruko utjecali na daljnji tijek europske povijesti.