Knjiga Danica Ilirska 1841. urednik Ljudevit Gaj

Gaj Ljudevit: Danica ilirska 1841.

Name: Danica ilirska 1841.
SKU: 19207
Price: 120.00 EUR
Author: Gaj Ljudevit

€ 120,00

Besplatna dostava u RH za narudžbe veće od 70 €

Osnovne informacije

Autor: Gaj Ljudevit
Nakladnik: Dr. Ljudevit Gaj
Dostupnost: Dostupno
Stanje: Vrlo dobro
Šifra: 19207

Opcije dostave

GLS Croatia

Rok dostave: 1-2 radna dana (RH)

Dostava se vrši putem GLS dostavne službe.

Besplatno

Dostava

Rok dostave: 3-21 radna dana

Cijenu dostave šaljemo putem emaila u roku od 24 sata.

Cijena na upit

Osobno preuzimanje u antikvarijatu

Palmotićeva 28, 10000 Zagreb

Besplatno

GLS paketomat

Rok dostave: 1-2 radnih dana

Dostava se vrši u odabrani GLS paketomat.

Besplatno

Načini plaćanja

Platite prilikom preuzimanja

CorvusPay

Općom uplatnicom / Virmanom / Internet bankarstvom

Apple Pay / Google Pay

Plaćanje putem Apple Paya ili Google Paya na sigurnoj CorvusPay stranici.

Gotovinom prilikom pouzeća

Istražite još

Još knjiga autora Gaj Ljudevit Više od nakladnika Dr. Ljudevit Gaj Kategorija Periodika

Opis

Danica ilirska 1841.

Gaj Ljudevit

Sažetak

Danica ilirska 1841.

Potpis Velimira Gaja

sedmo godište

Danica ilirska, prvi hrvatski književni časopis, koji je kao tjedni prilog Novina horvatskih od 10. I. 1835. do 2. I. 1836. izlazio u Zagrebu pod naslovom Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, a potom pod nazivom Danica ilirska. Nakon zabrane ilirskog imena i simbola, od 2. I. 1843. pa sve do konca 1848., časopis je ponovno izlazio pod prvotnim naslovom, a od 2. I. do 30. VI. 1849. opet pod naslovom Danica ilirska. Pod naslovom Danica list se pojavio tijekom 1853., no zbog slaba odziva čitateljstva ubrzo je prestao izlaziti. Od 1863. do 1867. časopis je ponovno izlazio pod naslovom Danica ilirska.

Pokretač, glavni urednik i izdavač Danice u svim fazama njezina razvoja bio je Lj. Gaj, no u 1860-ima časopis su zapravo uređivali njegov sin Velimir Gaj, A. Mažuranić, D. Rakovac, V. Babukić, B. Šulek i D. Demeter. Pretisak u pet knjiga, pod naslovom Danica ilirska 1835–49 (Zagreb 1970–72) uredili su I. Frangeš i M. Kuzmanović.

Kako Gajeve Novine nisu imale dopuštenje za samostalno oblikovanje i plasiranje političkih vijesti, od početka izlaženja pa do 1848. Danica je zapravo imala ulogu središnjega glasila hrvatskog preporodnog pokreta. Osim što je u obliku književnih ostvarenja (budnica, davorija, poskočnica) omogućavala plasiranje i širenje temeljnih zasada ideologije ilirizma, Danica je bitno pridonijela afirmaciji štokavskoga narječja kao hrvatskog jezičnog standarda i Gajeva pravopisa iz 1830. Do 28. broja štokavština, kao najrašireniji hrvatski dijalekt, i novi pravopis posve su istisnuli kajkavštinu i staru grafiju. Prvi objavljeni prilog pisan štokavštinom i prema Gajevu pravopisu bila je budnica A. Mihanovića Horvatska domovina (br. 10 iz 1835), koja je, kada je uglazbljena, postala hrvatskom himnom.