Kalinić Pavle: Sekularni korijeni modernog islamizma

Pavle Kalinić: Sekularni korijeni modernog islamizma

Palestina, Iran, Afganistan

Zašto nestabilnost ostaje dominantno obilježje Bliskog istoka

Politički islam, odnosno islamizam ili islamski fundamentalizam, kako ga pojedine ekspertize označavaju, zasigurno je jedan od fenomena koji u 21. stoljeću presudno utječe na procese na svjetskoj sceni. Razlog nije samo nasilni dio islamizma manifestiran u terorizmu nego i višeakterski odgovor na islamizam, kao i učinci i previranja koje operacionalizirana islamistička ideologija izaziva na regionalnoj, prije svega bliskoistočnoj, ali i svjetskoj razini.

Knjiga Pavla Kalinića “Sekularni korijeni modernog islamizma – Palestina, Iran, Afganistan” koja je pred vama očito je objavljena u pravom trenutku. To je trenutak jačanja i radikalizacije islamizma, koji za sada, barem na području Bliskog istoka, izaziva turbulentne promjene čiji se konačni ishodi ne mogu u potpunosti sagledati i predvidjeti. No jedan je ishod izvjestan, “…nestabilnost ostaje dominantno obilježje Bliskog istoka”.

Naslov knjige Pavla Kalinića nije samo retoričko pitanje u kojem je upozoreno i na moć i dosege islamizma (uspon islamizma). Za razumijevanje političkog islama prije svega je nužno sagledati sociopovijesni i sociopolitički kontekst njegova nastanka, odnosno odgovoriti na pitanje: Što je prethodilo usponu islamizma?

Politički islam stoljetni je vrlo kompleksan i slojevit fenomen. Nastao iz okrilja bottom up društvenog pokreta, organizacijski uobličenog u “Muslimansko bratstvo”, postupno je postigao punu organizacijsku djelotvornost (političku, socijalno-karitativnu i nasilno-terorističku) afirmiravši se kao politički koncept koji je napokon postao nezaobilazan subjekt međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti. Ukupno, politički islam iniciran krajem 1930-ih, definitivno nastao krajem 1960-ih, na svjetsku scenu kao politički koncept lansiran krajem 1970-ih, svoj je vrhunac kao politička snaga doživio krajem 1980-ih.

Politički islam (islamizam) politička je orijentacija nastala unutar slojevitog, složenog i unutar sebe bitno razjedinjenog muslimanskog/islamskog svijeta. Islamizam se odnosi na političku ideologiju koja je u zadnjim desetljećima 20. stoljeća okupila muslimanske mase. Termini politički islam ili islamizam upotrebljavaju se u literaturi za opisivanje političko-religijskog pokreta koji smatra da je islam istovremeno religija (din), način života (dunya) i država (dawla) i da stoga društvo i država trebaju biti organizirani u skladu s principima i odredbama islamskog prava (shar’ia). Islam i islamizam nisu sinonimi. Islam je religija, a islamizam ideologija, ili preciznije instrumentalizacija religije, s elementima njezine ekstremizacije i militarizacije, radi ostvarenja političkih ciljeva.

Povijesno promatrano, islamizam se istovremeno dokazao kao faktor integracije i dezintegracije, politički se afirmirao kao potencijalni činitelj stabilnosti i nestabilnosti, pri čemu su učinci nestabilnosti još uočljiviji ako se sagledaju višestruki, slojeviti multiakterski odgovori na islamizam. Ukupno, islamistički pokret jest društveno-politička snaga koja će i u idućim godinama značajno utjecati na smjer i karakter svjetske, a posebno bliskoistočne politike.

Mirko Bilandžić