Sažetak
Jelena Subotić: Žuta zvezda, crvena zvezda
Sećanje na Holokaust posle komunizma
Autor istražuje kako države koriste politiku sjećanja za rješavanje trenutnih nesigurnosti. U istočnoj Europi, tvrdi ona, postkomunističke države nastojale su biti prihvaćene kao "potpuno europske", ali biti Europljanin znači dijeliti kozmopolitske narative 20. stoljeća, a možda je najvažniji od njih prihvaćanje prvenstveno zapadnog shvaćanja holokausta. Međutim, te zemlje grade svoje nacionalne identitete na sjećanju na staljinizam i sovjetsku okupaciju. Zapadnoeuropski pogled na holokaust omogućio je identificiranje komunističkih režima kao počinitelja zločina.
Holokaust kao temeljni diskurs također izaziva ogorčenje jer se doživljava kao stavljanje židovske žrtve ispred žrtve drugih etničkih skupina. Štoviše, tvrdi Subotić, zapadnjački fokus na židovsku patnju otvara neugodna pitanja o lokalnom suučesništvu i materijalnim i političkim koristima koje su uslijedile.
Postkomunističke države riješile su te nesigurnosti radikalnom revizijom sjećanja na holokaust: pretvorile su zločine holokausta u zločine komunizma. Zločinačka prošlost se ne negira, ali se krivo usmjerava odgovornost pranjem nacionalnog suučesništva i kriminalizacijom komunizma. Subotić analizira suvremene prakse sjećanja na holokaust u tri zemlje: Srbiji, Hrvatskoj i Litvi. Imaju različite povijesti holokausta, ali svi su izveli impresivne projekte zamjene zločina holokausta zločinima komunizma.