Teorija priče: panorama ideja o umijeću pričanja 1842. - 2005.
Osnovne informacije
- Autor: Sabljak Tomislav
- Nakladnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
- Dostupnost: Dostupno
- Stanje: Odlično
- Šifra: 72717
Opcije dostave
Načini plaćanja
Istražite još
Teorija priče: panorama ideja o umijeću pričanja 1842. - 2005.
Sabljak Tomislav
Sažetak
Teorija priče: panorama ideja o umijeću pričanja 1842. - 2005.
Priredio: Tomislav Sabljak
Na ideju o zborniku teorijskih radova o pojmu priče došao sam radeći na nekoliko izbora priča iz hrvatske književnosti i istražujući hrvatsku pripovjednu baštinu u projektu "Kratki pripovjedni oblici u hrvatskoj književnosti". Veliki poticaj je bilo utemeljenje nagradnog natječaja za domaću kratku priču u dnevniku "Večernji list" 1964. godine, koji vodim od samog početka do danas. Priču kao temeljni diskurs slijedio sam putokazom naratologa Claudea Bremonda: "Čovjek čita riječi, vidi slike, dešifrira geste, ali kroz njih slijedi priču; i mogla bi to biti svuda ista priča". Suprug dolazi na ručak i sjeda za apftekani stol i kaže supruzi -"Da znaš, što mi se danas dogodilo!". On priča jednu neobičnu priču. Novinar svom uredniku kaže - "Imam strašnu priču!". Nezadovoljni s premijere filma komentirate, kako filmu manjka priča. Izvještaj u novinama, obična vijest može postati priča, jedna vremenska sukcesija zbivanja po načelu "i onda", koja na kraju ipak mora imati prijelom u tom zamišljenom kontinuitetu izlaganja. Polazeći od Aristotelova shvaćanja mythosa, tražio sam priče koje su svojevrsno organiziranje zbilje. Međutim, moje ambicije, dok sam svrstavao priče u nekakav redoslijed bile su mnogo veće od same mehanike selekcije i uvrštavanja određenih autora i njihovih priča u izbore. Zanimalo me, kako hrvatski pisci i kritičari promišljaju o pojmu priče. Pod uplivom angloameričke literature došao sam do zaključka da je priča ključna struktura, koja nas prati dvadeset četiri sata, stalno nam je za petama i mi ne samo da je svakodnevno priopćujemo drugima, nego je i sanjamo, ona se javlja kad god nešto kazujemo, ona ima svoju logiku upečatljivog kazivanja. Teorijsko zanimanje za priču počinje u romantizmu, koji već uočava obrat kao bitnu značajku priče, a u nas među prvima o pojmu priče piše Janko Jurković, predstavnik našeg kasnog romantizma. Kasnije sve više naših kritičara i pisaca piše o problemima priče: Šenoa, Hranilović, Šrepel, Cihlar
Dodatne informacije
- Autor: Sabljak Tomislav
- Izdavač: Hrvatska akademija znanosti i...
- Godina izdanja:2007
- Mjesto izdavanja:Zagreb
- Broj stranica:547
- Dimenzije:17x24 cm
- Pismo:Latinica
- Stanje:Odlično
- Uvez:Meki
Recenzije
0 recenzijaNapišite recenziju
Podijelite iskustvo i pomozite drugim čitateljima pri odabiru.
Ovaj artikl još nema recenzija. Budite prvi koji će podijeliti iskustvo.
Još knjiga autora Sabljak Tomislav
Više knjiga nakladnika Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
