Marsigli Luigi Ferdinando: Mappa generalis in qua Danubii fl. Caetium montem inter et Bulgariae flumen Jantram intercepti tractus integer in subsequentibus XVIII sectionibus divisim specialissime exhibendus repraesenta

Luigi Ferdinando Marsigli: Mappa generalis in qua Danubii fl. Caetium montem inter et Bulgariae flumen Jantram intercepti tractus integer in subsequentibus XVIII sectionibus divisim specialissime exhibendus repraesentatur, notandum sectionibus illis lineolas per transversum secantes Danubium iisque interpositos numeros respondere item per signa urbem munitam aut arcem, opidum, pagum indicari 

Luigi Ferdinando Marsigli, (Bologna, 10. srpnja 1658. – Bologna, 1. studenog 1730.), zemljopisac, prirodoslovac, polihistor, general, diplomat.
Studirao je privatno u Bologni, Padovi i Rimu. Stjecanjem okolnosti počeo je proučavati literaturu vezanu uz Osmansko Carstvo, što ga je 1679. i navelo da se priključi pratnji mletačkog poslanika Pietra Civranija i s njim otputuje u Carigrad. 

U Carigradu je započeo dugogodišnje znanstveno istraživanje vezano za Balkan i Osmansko Carstvo. Služio je u mletačkoj vojsci, a značajniju ulogu imao je u austrijskoj vojsci. Diplomat i general u službi Habsburga bio je u razdoblju 1681–1704. U Srijemskim Karlovcima je 1699. godine sklopljen mir između Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Omanskoga Carstva. Mirovni ugovor označavao je kraj rata započetog 1683., a bio je temeljni akt od kojeg će krenuti razgraničenje. Prilikom sklapanja mira dogovoreno je da će se nova granična linija utvrditi na terenu i da će biti utvrđena na kartama koje će se u tu svrhu posebno izraditi. Osmansko povjerenstvo za razgraničenje vodio je kapidžibaša Osmanskog Carstva Ibrahim-efendija. S austrijske strane predsjednik povjerenstva za razgraničenje bio je grof Ferdinando Luigi Marsigli. Na razgraničenju s Marsiglijem radili su carski nadinženjer i pukovnik Johann Friedrich Hollstein, koji je uz pisanje dnevnika izradio dio topografskih skica i geografskih karata te topograf i kartograf Johann Cristoph Müller. Osobno ili u koautorstvu J. C. Müller izradio je najveći dio kartografskog materijala u vezi Karlovačkog mira. U radu toga povjerenstva sudjelovao je i Pavao Ritter Vitezović. U sklopu kartografiranja područja oko granice ustanovljene Karlovačkim mirom ponekad je teško sa sigurnošću pripisati autorstvo karte samo jednoj osobi. Stoga se u literaturi umjesto imena i prezimena autora pojedine karte može naći npr. sljedeća izreka: "Izradila Komisija za razgraničenje po miru u Srijemskim Karlovcima 1699. god. pod vodstvom grofa Ferdinanda Luigija Marsiglija" (Peić Čaldarović 1999).

Kao predsjednik (1699. – 1701.) povjerenstva za razgraničenje s Osmanskim Carstvom, Marsigli je u suradnji s P. R. Vitezovićem prikupljao bogatu izvornu građu za povijest podunavskih zemalja. Vitezović mu je pomagao oko prikupljanja povijesnih podataka, genealogije, knjiga i dokumenata o Hrvatskoj i Slavoniji. Po njemu se zove crta razgraničenja Marsiglieva linija, uspostavljena Beogradskim mirom. Marsiglijevo opsežno djelo o Dunavu Danubius Pannonico-Mysicus, objavljeno je u 6 svezaka, na latinskom jeziku u Hagu i Amsterdamu 1726. godine. To je djelo puna zanimljivih karata i planova hrvatskih gradova, a sve to gradivo potječe iz vremena Marsiglijeva boravka i rada u hrvatskim krajevima.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Luigi_Ferdinando_Marsigli