Đurđević Bartol: De Turcarum moribus

Bartol Đurđević: De Turcarum moribus (O izvorima turskih običaja)

Drugo izdanje sa šest drvoreza

De Turcarum moribus (O izvorima turskih običaja) najznačajnije je djelo hrvatskog latinista, putopisca i poliglota Bartola Đurđevića (Bartul Jurjević, oko 1506. – oko 1566.). Nastalo kao izravan plod njegova trinaestogodišnjeg ropstva nakon Krbavske bitke, ovo djelo spada među prve i najutjecajnije europske etnografske zapise o Osmanskom Carstvu

Bartholomeo Georgieviz - Bartol Georgijević (Mala Mlaka kod Zagreba 1506. – Rim 1566.) jedan je od prvih hrvatskih putopisaca i leksikografa. Životni cilj mu je bio prikazati prilike u Turskoj, te je to učinio u brojnim djelima, najboljim od svih koja su se bavila tim pitanjem. Nastojao je potaći na stvaranje jedinstvene protuturske fronte, što je bila aktualnost tog vremena. Činjenica da su ga Turci zarobili na Mohaču 1526., te da je sedam puta preprodavan kao rob, nedvosmisleno je odredila tematiku njegovih djela. Njegova djela su izlazila na različitim jezicima, a neka su prevedena i na hrvatski. Georgijević se smatra i prvim hrvatskim leksikografom jer je mnogim svojim djelima dodavao hrvatsko-latinski, hrvatsko-francuski, hrvatsko-nizozemski, hrvatsko-engleski rječnik, ovisno o namjeni djela i njegovoj publici. Djelo DE TURCARUM MORIBUS EPITOME je putopis koji se bavi opisom običaja i prilika u Turskom carstvu. Posebno je interesantno što je knjiga ilustrirana sa šest (6) drvoreza. Od 100- 102 stranice nalaze se prijevodi molitvi Oče naš i Zdravo Marijo sa latinskog na hrvatski. Detaljno opisuje teritorijalno-upravno ustrojstvo, školski sustav, sklapanje braka, ustrojstvo vojske i poljoprivredu u Turskom carstvu. U zadnjem dijelu knjige zagovara stvaranje velike protuturske koalicije. Knjiga je u odličnom stanju.

Knjiga je uvezana sa knjigom: Johann Boemus. Mores, leges et ritus omnium gentium,Lyon 1556

Ovo djelo, punog naslova Omnium gentium mores, leges et ritus (običaji, zakoni i obredi svih naroda), smatra se prvom modernom etnografskom kompendijom u Europi. Napisao ga je njemački humanist Johann Boemus (oko 1485. – 1535.), a prvi je put objavljeno u Augsburgu 1520. godine

Djelo je služilo kao autoritativni opis svijeta više od 100 godina. Kasnija izdanja, poput onog iz 1542., uključivala su i prve zapise o Americi i njezinim narodima. Također je izravno utjecalo na druge važne radove tog doba, poput Kosmografije Sebastiana Münstera