Šulek Bogoslav: Rječnik znanstvenoga nazivlja I - II

Name: Rječnik znanstvenoga nazivlja I - II
SKU: 11658
Price: 86.27 EUR
Availability: InStock
Author: Šulek Bogoslav

€ 86,27

Besplatna dostava u RH za narudžbe veće od 70 €

Osnovne informacije

Autor: Šulek Bogoslav
Nakladnik: Kraljevina hrvatske zemaljske vlade
Dostupnost: Dostupno
Stanje: Vrlo dobro
Šifra: 11658

Opcije dostave

GLS Croatia

Rok dostave: 1-2 radna dana (RH)

Dostava se vrši putem GLS dostavne službe.

Besplatno

Dostava

Rok dostave: 3-21 radna dana

Cijenu dostave šaljemo putem emaila u roku od 24 sata.

Cijena na upit

Osobno preuzimanje u antikvarijatu

Palmotićeva 28, 10000 Zagreb

Besplatno

GLS paketomat

Rok dostave: 1-2 radnih dana

Dostava se vrši u odabrani GLS paketomat.

Besplatno

Načini plaćanja

Platite prilikom preuzimanja

CorvusPay

Općom uplatnicom / Virmanom / Internet bankarstvom

Gotovinom prilikom pouzeća

Istražite još

Još knjiga autora Šulek Bogoslav Više od nakladnika Kraljevina hrvatske zemaljske vlade Kategorija Rječnici

Opis

Rječnik znanstvenoga nazivlja I - II

Šulek Bogoslav

Sažetak

Bogoslav Šulek, otac hrvatske terminologije, najveći je leksikograf 19. stoljeća. Ovo je djelo temeljac poslijepreporodne leksikografije i živa enciklopedijska riznica riječi i izričaja koji broje 70. 000 leksičkih jedinica. Šulekov Rječnik ne donosi samo znanstveno nazivlje na tri jezika: uz hrvatske, talijanske i njemačke termine tu su mnogobrojne francuske, engleske te latinske i grčke zamjene, pa je to zapravo sedmojezični rječnik.

Knjige su iz biblioteke Isidora Kršnjavoga koji ih je 1877, kupio od Matije Mrazovića poznatog odvjetnika i poličara.

Bogoslav Šulek rodom je Slovak, a srcem Hrvat. U Bratislavi je završio studij filozofije i pravnih znanosti. Zanimao se i za prirodne znanosti, posebno za bilje. Bio je polihistor, publicist, prosvjetitelj i leksikograf.

Godine 1838. došao je u Zagreb privučen ilirskim preporoditeljima i Ljudevitom Gajem. Hrvatski jezik učio je radeći 1838. u Zagrebu u Županovoj tiskari. Ilircima se priključio 1841. godine. Anonimno je uređivao Danicu (od 1843. do 1846.), a potom i je sam pisao (Što namjeravaju Iliri). Uređivao je i ilegalni politički tjednik Branislav (1844-1845). Godine 1849. razišao se s Gajem. Potom je uređivao Slavenski jug, Gospodarski list, surađivao u Pozoru. Jedan je od prvih članova JAZU (od 1866), a od 1874. do smrti njezinim je tajnikom.

Šulek je najpoznatiji po svojemu leksikografskom radu kojim nastavlja na bogatu hrvatsku leksikografsku tradiciju obogaćujući je novim riječima, novim značenjima, frazama i znanstvenim nazivima za nove civilizacijske i znanstvene potrebe. Koliko je ovladao hrvatskim jezikom, vidi se po tome što je u tome jeziku kovao nove riječi za onodobna znanstvena i civilizacijska dostiguća koja je dobro poznavao.