Antonijević Zorana | Vujadinović Dragica: Rodna ravnopravnost u visokom obrazovanju

urednice: Dragica Vujadinović, Zorana Antoijević: Rodna ravnopravnost u visokom obrazovanju. Koncepti, prakse i izazovi

Zbornik Rodna ravnopravnost u visokom obrazovanju: koncepti, pravci i izazovi na ispravan, domišljat i znanstveno utemeljen način prikazuje teorijske postavke implementacije rodne ravnopravnosti i primjere razvoja roda i obrazovanja na studijama slučaja iz drugih kultura i disciplina, ali i tako što prati dijakronijske studije u našem društvu.
Obrazovanje, njegovi sadržaji i prakse ohrabruju reprodukciju patrijarhalnih rodnih odnosa, ali su istovremeno ključni pokretači transformacije rodnog režima, demokratizacije i modernizacije društva. Urodnjavanje visokog obrazovanja, odnosno uvođenje rodne perspektive u sve njegove segmente, jedan je od ključnih uvjeta za eliminaciju rodnih nejednakosti. Ostvarivanje tog cilja moguće je ako se patrijarhalna matrica u obrazovanju smanji, a emancipatorska politika postane rasprostranjena u praksi.

Prof. dr Vladislava Gordić Petković

Izvrsno tematski zaokružen, ovaj zbornik ima jedan temeljni cilj: donijeti pregled procesa razvoja i institucionalizacije roda u oblasti visokog obrazovanja. Iako bi se moglo tvrditi da svi tekstovi na različite načine tom cilju doprinose, među njima je moguće razdvojiti nekoliko cjelina. Prvoj cjelini pripadaju tekstovi koji prikazuju „put koji je prijeđen“, odnosno stanje u polju, predstavljajući povijesne dis/kontinuitete, prostore u kojima su se kod nas razvijale ženske/rodne studije i postavljajući značajna pitanja o tome kako su se i zašto one razvijale baš na taj način. U najširem smislu, ova cjelina nudi koncepte koji su korišteni i koji se moraju uzeti u obzir kada se pristupa određivanju i procjeni učinaka studija roda na ovim prostorima. Drugoj cjelini pripadaju oni tekstovi koji nastoje razumjeti što znači urodnjavanje visokog obrazovanja - kako oni koji tek predlažu da se s tim procesom započne, tako i oni koji se kritički osvrću na učinjeno. Tu pripadaju i tekstovi koji nastoje procijeniti učinak urodnjavanja i feminističkih teorija i praksi na određene sfere znanja, poput ekonomije i sudskih praksi. Ova cjelina pokriva prakse – pokušaje promjene zatečenih struktura, normativnih okvira, politika i kulture u kojoj je rodna neravnopravnost mogla postati pravilo. Trećoj cjelini pripadaju tekstovi koji razmatraju izazove s kojima se urodnjavanje suočava u cijelom svijetu poput rodne segregacije i rodnog jaza (gender gap), posebno u STEM sustavu znanosti.

Dr Adriana Zaharijević