Bogavčić Ivan | Bogavčić Salopek Iva: Stvaratelji razglednica Zagreba I

Ivan Bogavčić, Iva Salopek Bogavčić: Stvaratelji razglednica Zagreba I

Knjiga na sveobuhvatan i kataloški sustavan način prikazuje opus tiskarske i nakladničke kuće Lav. Hartman (Kugli i Deutsch) u segmentu razglednica. U knjizi se kronološko-problematskim pristupom tematiziraju razglednice Zagreba koje je tiskala navedena knjižara od 1894. do 1945. godine. U početnim poglavljima knjige tematiziraju se pojmovi i terminologija koja se koristi u povezanosti s tiskanjem, izdavanjem, sakupljanjem, distribucijom, sakupljanjem i čuvanjem razglednica, tematiziraju se tiskare i nakladnici zagrebačkih razglednica do 1900., pojava prvih razglednica u Hrvatskoj kao i pojava prve pronađene zagrebačke razglednice koja je poštanski korištena 1893. godine. Potom slijedi desetak poglavlja o samoj djelatnosti knjižare Lav. Hartman i serijama razglednica koja je ta tvrtka proizvela. Prve litografske razglednice knjižara Lav. Hartmana kao etablirana zagrebačka tiskara i nakladnik izdaje u razdoblju 1894.-1897. Već 1898. izlazi serija razglednica Zagreba i zagrebačkih motiva koju je tehnikom autotipije tiskala knjižara Lav. Hartmana temeljem fotografskih predložaka Ivana Standla, Lea Vettera i Eduarda Kastiana. Riječ je o razglednicama koje su tiskane iz dijela klišeja koji su 1891. rađeni za turistički vodič Zagreba tj. Zagreb i okolica : kažiput za urodjenike i strance. Te iste 1898. godine tiskana je serija razglednice s prikazom gospodarskih subjekata Zagreba koja je atribuirana knjižari Lav.Hartman. Pretpostavlja se kako je knjižara Lav. Hartman bila tiskar i izdavač te serije razglednica dok su nakladnici vjerojatno bili gospodarski subjekti prikazani na razglednicama. Razglednice prikazuju tipski različite vrste gospodarskih subjekata od obrtnih radnji, banaka, svratišta, hotela do tvornica koje su se nalazile u središtu Zagreba. Knjižara Lav. Hartman oko 1904. u tehnici svjetlotiska izdaje leporello knjižicu sa trinaest zagrebačkih motiva iz fotografija tvrtke Stengel & Co. Nedugo nakon toga Knjižara tiska motivski identične razglednice na osnovu istih Stengelovih fotografija. U razdoblju od 1906. do 1918. razglednice su motivski većinom i dalje orjentirane na uži prostor centra grada Zagreba. Nova serija od najmanje sedamnaest razglednica tiskana je 1916. godine atraktivnom tehnikom litografski kolorirane autotipije, a iste godine višebojnom autotipijom u suradnji s bečkom tvrtkom POSTKARTENVERLAG BRÜDER KOHN, WIEN tiskana je i serija od pet razglednica s novim motivima reproducirajući umjetnička djela Naste Rojc, Menci K. Crnčića i Branka Šenoe. Tijekom 1929/30. Stjepan Kugli izdaje veliku seriju od sedamdesetak razglednica koje su bile rađene na nove načine u skladu sa tendencija vremena poput srebrobromidne fotografije, tonirane srebrnobromidne fotografije, bakrotiska ili rotogravure. Knjiga završava poglavljem o sakupljanju razglednica u Zagrebu koje se ozbiljnije može pratiti od 1895. kada se javljaju prvi tekstovi na razglednicama o tome kako sakupljači i sakupljačice traže „revanche“ tj. povratnu kartu ili ansichtskarten za svoju kolekciju, a prve razglednice kao dio zbirke u albumima pronalazimo od 1897. Temeljem sačuvanih albuma za razglednice uočava se kako su većinom razglednice sakupljale žene i to učiteljice, plemkinje ili pak činovnici prateći tadašnju europsku modu sabiranja razglednica iz mnoštva turističkih destinacija.