Christie Agatha: Otrovno pismo

Otrovno pismo

Christie Agatha

Agatha Christi: Otrovno pismo

Lymstock je gradić koji ima neugodnih tajni u izobilju - gradić u kojem čak ni iznenadna bujica anonimnih pisama nije uspjela znatnije uznemiriti duhove. Ali to će se sve promijeniti kada jedna od osoba koja primi anonimno pismo, gospođa Symmington, počini samoubojstvo.

A u oproštajnom pismu napisala je: "Ipak ne mogu." Gospođica Marple sumnja u mrtvozornikovu tvrdnju da je riječ o samoubojstvu. Uskoro više nitko nikome ne vjeruje - a tajne prestaju biti samo neugodne i postaju ubojite.


***

Agatha Christie (Mary Clarissa Christie, 1890. - 1976.) je najpoznatija autorica kriminalističkih romana u svijetu i najprodavanija autorica uz Shakespearea. Njezine knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika (do 2003). 

Napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. U mnogima od njih pojavljuju se njeni najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Miss Marple. Većina njezinih knjiga i kratkih priča adaptirana je u filmove, neke i više puta (Ubojstvo u Orijent Expressu, Smrt na Nilu, U 4.50 s Paddingtona). Pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott.

Nazivana je i "kraljicom krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada "Agatha" - Nagrada za kriminalistički roman. 

Agatha Christie je najpoznatija i najprodavanija spisateljica kriminalističke proze ikad. Samo na engleskom jeziku njezine su knjige prodane u preko milijardu primjeraka i još toliko na 45 stranih jezika (do 2003.) Primjerice u Francuskoj, njezine su se knjige prodale u više od 40 milijuna primjeraka, premašivši Emila Zolu sa 22 milijuna prodanih knjiga.

Ova iznimna i plodna autorica za života je napisala preko 80 romana, kratkih priča i drama. Naobrazbu je stekla u obiteljskom domu. Godine 1914., u dobi od 24 godine udaje se za Archibalda Christie, borbenog pilota u I. svjetskom ratu. Dok je on bio u akciji Agatha je radila kao bolnička njegovateljica. Tada se rodila njezina ideja da piše detektivske romane. Njezin prvi brak završio je razvodom, 1928. godine. Nakon kratkotrajne životne krize, sreću pronalazi u braku s mlađim engleskim arheologom (Sir) Maxom Mallowanom. Putovanja s njim su joj pružila podlogu za nekoliko njezinih romana čija se radnja dešava na Srednjem Istoku.

Opsežan opus, kojim nastavlja istaknutu tradiciju engleske kriminalističke proze, započinje romanom «Zagoneni događaj u Stylesu» (1920) u kojem predstavlja svoj najpopularniji lik, genijalnog belgijskog detektiva Herculea Poirota, koji se pojavljuje u tridesetak od ukupno 66 njeznih romana i zbirki priča. Među ostalim stalnim likovima ističu se gđica Marple, Parker Pyne te osobito Tommy i Tupence, s kojima do posebnog izražaja dolaze njezine satirične sklonostosti i Harley Quin, uz kojega veže elemente fantastičnog.

Kao dramatičarka afirmirala se «Mišolovkom» (1952), jednim od najizvođenijih komada u kazališnoj povijesti i «Svjedokom optužbe» (1953). Objavila je i dvije zbirke pjesama, a nakon njezine smrti izdana joj je i «Autobiografija» (1977).