Laertije Diogen: Životi i mišljenja istaknutih filozofa

€ 18,00

Osnovne informacije

GLS Croatia
5€
Dostava
0€
Osobno preuzimanje u antikvarijatu
0€
GLS paketomat
3€

Platite prilikom preuzimanja
CorvusPay
Općom uplatnicom / Virmanom / Internet bankarstvom
Gotovinom prilikom pouzeća

Životi i mišljenja istaknutih filozofa

Laertije Diogen

Sažetak

Diogen Laertije: Životi i mišljenja istaknutih filozofa 

Iz predgovora knjige Životi i mišljenja istaknutih filozofa Neki tvrde da je proučavanje filozofije započelo s barbarima. Kažu, naime, da su mudraci živjeli među Perzijancima, Kaldejci među Babilonci ili Asirci, gimnosofi među Hindusima; među Keltima i Galima ljudi koji su se nazivali druidima i svecima; tako tvrde Aristotel u knjizi Magicus i Sokrat u dvadeset trećoj knjizi Diadochaí (Reda filozofa). Nadalje tvrde da je Mohos bio Feničanin, Zamolkida Tračanin, a Atlantiđanin Libijac. Egipćani tvrde da je Hefest bio sin Nila i da je filozofija započela s njim, te da su njezini glavni predstavnici bili svećenici i proroci. Od tog vremena do Aleksandra Velikog prošlo je 8863 godine; tijekom tog vremena bilo je 373 pomrčine Sunca i 832 pomrčine Mjeseca.Doba mudraca, od kojih je prvi bio perzijski Zoroaster, trajalo je 5000 godina prije pada Troje, kako tvrdi Platonov učenik Hermodor u svom djelu O matematici; Ksant Lidijac računa 6000 godina od Zoroastera do Kserksovog pohoda i kaže da je nakon toga bilo mnogo mudraca jedan za drugim, po imenu Otan, Astrampsih, Gobrija i Pazata, sve do Aleksandrovog osvajanja Perzije. Ali ovi pisci ne znaju da ovi uspjesi koje pripisuju barbarima zapravo pripadaju Helenima, s kojima je započela ne samo filozofija već i sama ljudska rasa. Na primjer, Musaj je živio među Atenjanima, a Linos među Tebancima. Kaže se da je Musaj bio Eumolpov sin, da je napisao Teogoniju i da je prvi konstruirao kuglu; nadalje, da je učio da sve potječe iz jednog i rastvara se u jedno. Umro je u Faleronu, a kaže se da je ovaj epitaf napisan za njega (Anthol. Pal., VII, 615): Faleron skriva dragog Eumolpovog sina, Musaju, tijelo pokojnika, pod ovim grobom. Atinjani se zovu Eumolpid po Musajevom ocu. Prema legendi, Linos je bio sin boga Hermesa i muze Uranije. Napisao je Kozmogoniju, opisujući kretanje Sunca i Mjeseca, te govori o podrijetlu životinja i voća. Početak ove pjesme glasi ovako: Nekada davno bilo je vrijeme kada su sve stvari bile degradirane.Ovu je misao prihvatio Anaksagora i izjavio da su sve stvari zajedno, da je Um (Nûs) došao i lijepo ih uredio. Lin je umro na Eubeji, pogođen Apolonovom strijelom, a ovo je njegov epitaf (Anthol. Pal., VII, 616): Ova je zemlja prihvatila mrtvog Tebanca Lina lijepo okrunjenog sina Muze Uranije. I tako je filozofija započela s Helenom; i samo njezino ime ne dopušta da se prevede na strani jezik. Ali oni koji njezin izum pripisuju barbarima citiraju Orfeja Tračanina, tvrdeći da je bio filozof i najstariji od njih. Zaista ne znam treba li ga nazvati filozofom s obzirom na to što je rekao o bogovima. Jer što ćemo reći o onome koji ne oklijeva pripisati bogovima sve ljudske patnje, pa čak i ono što sami ljudi rijetko izgovaraju i čine ružne stvari svojim jezicima. Kaže se da je umro od ruke žena; ali prema epigramu u Diosu, u Makedoniji, kaže se da ga je udario grom; epigram glasi (Anthol. Pal. Plan., VII, 617): Ovdje su muze pokopale Orfeja Tračanina sa zlatnom lirom, kojeg je ubio mudri Zeus dimnom munjom.

 

 

 

Dodatne informacije

  • Autor: Laertije Diogen
  • Izdavač: Edicija
  • Godina izdanja:2025
  • Mjesto izdavanja:Novi Banovci
  • Broj stranica:467
  • Dimenzije:13.5x21 cm
  • Pismo:Latinica
  • Stanje:Nova knjiga
  • Uvez:Tvrdi

Možda vas zanima

Nedavno pregledano

Biblos Newsletter

Za knjigoljupce koji vole pronaći rijetko

Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.

Top