Agrippa Heinrich Cornelius: Okultna filozofija - ceremonijalna magija

€ 45,00

Osnovne informacije

GLS Croatia
5€
Dostava
0€
Osobno preuzimanje u antikvarijatu
0€
GLS paketomat
3€

Platite prilikom preuzimanja
CorvusPay
Općom uplatnicom / Virmanom / Internet bankarstvom
Gotovinom prilikom pouzeća

Okultna filozofija - ceremonijalna magija

Agrippa Heinrich Cornelius

Sažetak

 

Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim: Okultna filozofija - ceremonijalna magija

Okultna filozofija Heinricha Corneliusa Agrippe jedno je od najznačajnijih djela renesansnog doba koje se bavi ritualnom magijom i njezinim odnosom prema religiji. Prva knjiga tiskana je u Parizu, Kölnu i Antwerpenu 1531. godine, a cjelokupno trosvešteno djelo objavljeno je u Kölnu 1533. godine.

U prvoj knjizi, Agrippa objašnjava ono što naziva prirodnom magijom, i tamo raspravlja o četiri elementa (zemlja, zrak, voda i vatra), kao i proricanje, planete i njihove hermetičke korespondente. Druga knjiga bavi se nebeskom magijom koja uključuje gematriju, brojeve, kabalu, pentagrame, geomantičke oblike, anđeosko pismo, astrologiju, talismane, magične kvadrate i planetarne pečate. Treća knjiga posvećena je ritualu ili božanskoj magiji koja uključuje platonizam, kabalistiku, zle duhove i demone, božanska imena i duhovne pečate.

Ovo djelo je u duhu ostalih djela hermetičke filozofije renesansnog doba, kao i prethodnih. Naime, Agrippino tumačenje magije slično je tumačenjima Marsilija Ficina, Pica della Mirandole i Johanna Reuchlina – u smislu sinteze magije i religije, s posebnom pažnjom posvećenom proučavanju prirode.

Kao što je već spomenuto, zbroj okultnog i magijskog mišljenja najznačajnije je Agrippino djelo, koje rješava problem skepticizma u spoznavanju najviše istine. Ukratko, Agripa zagovara sintetički pristup magiji kojim se priroda spaja s nebeskim i božanskim pomoću neoplatonske filozofije, pri čemu se uobičajena primjena prirodne magije na neki način afirmira kroz oblik nadnaravne magije, čije je podrijetlo u Bogu. Prema Agripi, svi epistemološki problemi, koji kulminiraju u skepticizmu, rješavaju se ovom postavkom.

Okultna filozofija izvršila je golem utjecaj na kasnije mislioce ovog smjera, poput Giordana Bruna i Johna Deeja, ali je, usponom znanstvene misli, prokazana na kraju takozvane epohe okultne renesanse.

Dodatne informacije

Možda vas zanima

Top