Celebi Katib: Cronologia historica scritta in lingua Turca, Persiana, & Araba, da Hazi Halifé Mustafá, e tradotta nell'idioma Italiano da Gio: Rinaldo Carli

Katib Celebi: Cronologia historica scritta in lingua Turca, Persiana, & Araba, da Hazi Halifé Mustafá, e tradotta nell'idioma Italiano da Gio: Rinaldo Carli

Prevoditeljelj knjige je koperski dragoman Giovan Rinaldo Carli(1646-1722).

Prvo talijansko izdanje "Taqwim al-Tawarikh", analitičke kronike od stvaranja čovjeka do 1648. godine, koju ju je sastavio slavni turski povjesničar Katib Celebi (1609-57). Ovo je ujedno i prvo tiskanje nekog djela Katiba Chelebija na nekom europskom jeziku.Kronika nije objavljena na izvornoj mješavini perzijskog i osmanskog turskog sve do 1733. godine, u izdanju Müteferrike. "Knjiga je nastala kao izvadak Celebijevog prethodnog rada'Fazlakat aqwal al-ahyar', ali se događaji opisani u noj nastavljaju sve do Chelebijevog vremena . Na ovu knjigu referiraju se važni povjesničari Hüseyina Hezarfenna, Seyhija i Ibrahima Müteferrika. Prevedena je na latinski, talijanski i francuski. Danas je pogovor glavni dio interesa, jer sadrži kratku raspravu o pravilnostima ili zakonima povijesti, i početnu razradu njegovih ideja o uzročno-posljedične povezanosti u povijesti, koje kasnije kopira Na'ima (um. 1128./1716.)

Celebi je postao vojni činovnik i sudjelovao je u mnogim pohodima na istoku, u međuvremenu prikupljajući materijal za svoja povijesna djela. Kao dijete poučavao je Kurʾān i arapsku gramatiku i kaligrafiju, ali njegovo kasnije obrazovanje je bilo neredovito; između vojnih pohoda pohađao je predavanja. Nasljedstvo mu je omogućilo da se trajno nastani u Carigradu, gdje je, osim dužnosti državnog činovnika, mogao posvetiti sve svoje vrijeme skupljanju knjiga, proučavanju i pisanju. Bio je strastveni bibliofil, industrijski znanstvenik te plodan i jednostavan pisac. Među njegovim glavnim djelima je: Kashf al-ẓunūnʿan asāmi al-kutub wa al-funūn ("Uklanjanje sumnje iz naziva knjiga i znanosti"). Ovo djelo je njegovo remek djelo; to je bibliografska enciklopedija na arapskom koja daje informacije o 15.000 arapskih, perzijskih i turskih knjiga objavljenih do njegovog vremena. Njegov Jihannuma ("Pogled na svijet") geografsko je djelo u kojem se prvi put u Turskoj koriste europski atlasi i drugi izvori. Tuhfat al-Kibar fi Asfar il-Bahar (engleski prijevod poglavlja I-IV, Pomorski ratovi Turaka) je povijest osmanske mornarice; Dustūr al-amal li islah al-khalal (“Upute za reformu zlouporaba”) je rasprava koja predlaže lijekove za ekonomsku krizu u Osmanskom Carstvu njegova vremena; i Mizan al-ḥaqq fi ihtijārī al-ahaqq (Ravnoteža istine) brani pozitivne znanosti i islamsku doktrinu i kritizira fanatizam.