Pilar Ðuro: Flora Fossilis Susedana

Ðuro Pilar: Flora fossilis Susedana

15 tabli u boji sa detaljnim prikazima flore Podsuseda, Susedgrada i Svete Nedelje.
Vrlo rijetko!

Flora fossilis Susedana (Susedska fosilna flora -- Flore fossile du Sused). Descriptio plantarum fossilium quae in lapicidinis ad Nedelja, Sused, Dolje etc. in vicinitate civitatis Zagrabiensis hucusque repertae sunt
auctore Georgio Pilar. Edidit Academia Scientarum et Artium Slav. Merid. (TAB I-XV.). Zagrabiae, apud Leopoldum Hartman bibliopolam academiae slav. merid. 1883.

Pilar, Gjuro, hrvatski geolog i paleontolog (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 22. IV. 1846 – Zagreb, 19. V. 1893). Studirao na Fakultetu prirodnih znanosti u Bruxellesu, gdje je doktorirao 1868., a naslov docenta stekao godinu poslije. God. 1875. postao je redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu, redoviti član JAZU te ravnatelj Mineraloško-geološkog odjela Naravoslovnoga muzeja u Zagrebu. Dvaput je bio dekan Mudroslovnoga fakulteta u Zagrebu (1879–80. i 1890–91), a rektor Sveučilišta u Zagrebu 1884/85. Pilar je 1874. bio suosnivač Hrvatskoga planinarskog društva, a 1885. i Hrvatskoga naravoslovnog društva i njegov prvi dopredsjednik. Na Sveučilištu je predavao mineralogiju, petrografiju, geologiju, paleontologiju, neko vrijeme i astronomiju (1886–87. i 1890–91). U Arhivu HAZU čuva se rukopis tih predavanja u koja je, osim astronomije, bilo uključeno i tumačenje Newtonova zakona gravitacije, Keplerovih zakona i dr. Njegova je nastava bila na razini tadašnje europske znanosti, što svjedoče sadržaji i drugih udžbenika (u rukopisu, pohranjeni u HAZU) te različita nastavna pomagala i instrumentarij (uz ostalo, goniometar i polarizacijski mikroskop). Pilar je bio vrlo svestran geoznanstvenik; bavio se bezvodicom dinaridskoga krša, pa je zapravo postavio temelje krškoj hidrogeologiji. Svoja je opažanja objavio 1874. u djelu Oskudica vode po krasu u Hrvatskoj vojničkoj Krajini. U djelu Osnove abisodinamike (1881) izložio je teoriju o unutrašnjim silama Zemlje i njihovu djelovanju. Potrese je dijelio na tri tipa: vulkanske, one koji nastaju urušavanjem stijenja u šupljine u tlu i one koji nastaju na dislokacijama u stjenovitoj Zemljinoj kori. Mnogobrojna geološka pitanja bila su predmetom Pilarovih istraživanja: uzroci oledbe, speleološki objekti Gorskoga kotara, uzroci đakovačkoga potresa, rudarstvo u Hrvatskoj, geografske koordinate Hrvatske i susjednih zemalja, raširenost ugljena u glinskome Pokuplju, tercijarne okamine Pokuplja, geologija zapadne Bosne i dr. Djelo Susedska fosilna flora (Flora fossilis Susedana, 1883) zauzima istaknuto mjesto u njegovu ukupnom znanstvenom opusu. – Pilar je bio vrlo dobar šahist i jedan od organizatora šahovskoga života u Zagrebu potkraj XIX. st.