Sažetak
John Ronald Reuel Tolkien: Hurinova djeca
J.R.R. Tolkien je tokom Prvog svjetskog rata, davno prije «Hobita» i «Gospodara prstenova», započeo pisati priče pod naslovom «Knjiga izgubljenih pripovijesti». Među rukopisima tri su se isticala dužinom. Tolkienova nakana je bila od njih stvoriti «cjelinu više-manje povezanih legendi, u rasponu od krupnih i kozmogonijskih, do razine romantične bajke». Tri velike pripovijesti – među njima i «Hurinovu djecu» – smatrao je dostatno zaokruženim djelima koja ne traže šireg poznavanja legendarija.
Devedeset godina kasnije Tolkienov sin, Christopher Tolkien, baštinik i urednik očeve ostavštine, u integralnom je izdanju objavio pripovijest «Hurinova djeca». Sinovljevo izdanje Tolkiena dobilo je mahom pozitivne kritike. Među anglo-američkim recenzijama nemoguće je pronaći negativnu kritiku. No «Hurinova djeca» su i opsegom, i stilom, i maštom, daleko od «Hobita». «Gospodara prstenova» da i ne spominjemo. U pripovijesti nema niti jednog elementa koji bi se mogao usporediti s najzanimljivijim aspektima kasnijih djela: samim konceptom prstena, Tolkienovom ekološkom mistikom, te povijesnim kontekstom trilogije.
Biblos Newsletter
Novi naslovi, posebni primjerci i tihe preporuke iz antikvarijata.